DRAGAN ČOVIĆ OPET O TERITORIJALNIM PODJELAMA: Sada je otišao korak dalje, pogledajte s čim je uporedio BiH

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragan Čović boravio je u Zagrebu, gdje je prisustvovao predstavljanju zbornika pod nazivom „Hrvati u dejtonskoj BiH – stanje i budućnost“. Govoreći povodom obilježavanja 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Čović je taj sporazum ocijenio kao „nesavršen mir“, istovremeno izražavajući optimizam da će Bosna i Hercegovina do kraja godine usvojiti neophodne zakone potrebne za otvaranje pregovora s Evropskom unijom.

Kao glavni urednik zbornika, Čović je istakao da su autori radova saglasni kako se u Bosni i Hercegovini mora ozbiljno razmišljati o konsocijacijskom modelu budućnosti, kao i o federalizmu koji bi osigurao ravnopravan položaj sva tri konstitutivna naroda. U tom kontekstu upozorio je i na političke koncepte koji, kako je naveo, zanemaruju tu ravnotežu.

„Bilo kakva zastranjivanja prema građanskom, unitarističkom konceptu, na brojnosti jednog naroda, vratit će nas odmah na početak“, poručio je Čović.

Naglasio je da je trećina radova u zborniku posvećena prijedlozima reorganizacije Bosne i Hercegovine, podsjećajući na važnost očuvanja identitetske raznolikosti u zemlji.

„Još uvijek se neki trude da BiH izgubi ona svoja tri sadržaja, za mene najvrijednijih stvari, tri različita identiteta koji su bogatstvo BiH“, naveo je.

Čović smatra da se slabosti dejtonskog ustrojstva jasno ogledaju u aktuelnim političkim blokadama, koje, prema njegovim riječima, onemogućavaju usvajanje reformskih zakona ključnih za evropski put Bosne i Hercegovine. Ipak, izrazio je očekivanje da će ti zakoni biti usvojeni do kraja godine.

„Naš ministar pravde na razini BiH nudi konstruktivna rješenja koja mogu pomiriti tri strane, ali i zadovoljiti evropske standarde“, rekao je Čović.

Također je najavio razgovore sa srpskim političkim predstavnicima u Banjoj Luci već naredne sedmice.

U završnom dijelu svog izlaganja, Čović se poslužio metaforom masline kako bi opisao trenutnu situaciju u Bosni i Hercegovini.

„Ono što je problem te masline – ko god je prolazio pored nje, zalijevao ju je kako god je stigao, posebno oni koji su se proglasili ekspertima. Naša maslina zbog toga danas ima mnogo više grana vodopija i štetnika, na štetu tri ključne grane tog stabla“, zaključio je.