Dodik se jutros opet oglasio, evo šta je sad smislio: “Pokrećemo postupak za…”

U vrijeme kada politička previranja i ekonomske poteškoće i dalje oblikuju svakodnevicu u Bosni i Hercegovini, dijaspora se ponovo pokazala kao jedan od ključnih oslonaca države. Prema podacima Centralne banke BiH, tokom 2023. godine iz inostranstva je pristiglo rekordnih 5,26 milijardi konvertibilnih maraka, što predstavlja najveći godišnji iznos do sada.

Ovaj finansijski priliv ima izuzetan značaj za domaću privredu. U periodu rasta cijena i inflacije, doznake koje šalju građani BiH širom svijeta često predstavljaju glavni izvor prihoda za brojne porodice. Time naši iseljenici ne samo da podržavaju svoje bližnje, već u velikoj mjeri doprinose stabilnosti čitave ekonomije.

Najviše sredstava stiže iz zemalja zapadne Evrope, prije svega Njemačke, Švedske i Švicarske, dok značajan dio dolazi i iz Sjeverne Amerike i Australije. U mnogim domaćinstvima, upravo ti novčani transferi prave razliku između borbe za opstanak i dostojanstvenog života.

Prema procjenama ekonomskih stručnjaka, doznake iz dijaspore čine oko osam posto bruto domaćeg proizvoda Bosne i Hercegovine. Taj podatak BiH svrstava među evropske zemlje s najvišim udjelom dijaspore u BDP-u, što jasno pokazuje koliki je značaj građana koji žive i rade u inostranstvu.

Dijaspora ne doprinosi samo kroz finansije. Mnogi uspješni pojedinci ulažu u domaće projekte, otvaraju nova radna mjesta i prenose znanja, iskustva i savremene tehnologije. Osim toga, kroz svoje profesionalne i društvene kontakte promovišu Bosnu i Hercegovinu u svijetu i grade njen pozitivni imidž.

Ipak, i pored njihove ključne uloge, država još uvijek nema zakon koji bi jasno definisao saradnju s dijasporom. Dok su susjedne zemlje – Hrvatska, Srbija i Crna Gora – već uredile ovu oblast, Bosna i Hercegovina i dalje nema jedinstven okvir koji bi olakšao investiranje i učvrstio veze između institucija i građana u inostranstvu.

Uvođenjem zakona o dijaspori stvorili bi se uslovi za sistemsku saradnju, bolju koordinaciju i nove mogućnosti za ulaganja. Na taj način, doprinos naših ljudi izvan granica zemlje mogao bi biti još vidljiviji i snažniji.

Dijaspora nije samo finansijska podrška, već i most između Bosne i Hercegovine i svijeta – izvor znanja, inovacija i povezanosti. Prepoznavanje i jačanje njihove uloge jedan je od najvažnijih koraka ka dugoročno održivom razvoju zemlje.