BURNO U SARAJEVU: Ništa od europskog puta i usvajanja zakona, Čovićev prijatelj Milorad Dodik ponovo u akciji…

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine trebalo bi se na sjednici zakazanoj za danas, u drugom krugu glasanja, izjasniti o Prijedlogu odluke o uspostavi Ureda glavnog pregovarača Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom, kao privremenog tijela Vijeća ministara BiH, čiji je predlagač Kabinet predsjedavajuće Vijeća ministara BiH.

Na dnevnom redu trebali bi se naći i Nacrt zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH (VSTV) te Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH, koje je predložilo Ministarstvo pravde BiH.

Usvajanje zakona o VSTV-u i izmjena i dopuna Zakona o Sudu BiH, kao i imenovanje glavnog pregovarača, predstavljaju ključne uslove za otvaranje pregovora BiH sa Evropskom unijom.

Na ove obaveze ukazano je i početkom novembra, kada je Evropska komisija usvojila godišnji Paket proširenja, u okviru kojeg je predstavljena sveobuhvatna procjena napretka zemalja partnera u procesu proširenja tokom prethodne godine.

– Kako bi se efikasno započeli pristupni pregovori, vlasti moraju, prije svega, finalizirati i usvojiti zakone usmjerene na reformu pravosuđa, koji će biti u potpunosti usklađeni s evropskim standardima, te imenovati glavnog pregovarača – poručeno je tada iz Evropske komisije u procjeni napretka BiH na putu ka EU.

Vijeće ministara BiH navedene zakonske prijedloge i odluku o uspostavi Ureda glavnog pregovarača trebalo je razmatrati na sjednici zakazanoj za 2. decembar, ali sjednica nije održana jer su ministri iz reda srpskog naroda, odnosno iz SNSD-a, glasali protiv predloženog dnevnog reda.

Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto tada je izjavila da će učiniti sve kako bi se dijalog i rad nastavili.

– Nadala sam se iskoraku kada su u pitanju ova dva zakona, naročito pred zasjedanje Evropskog vijeća, jer su postojali jasni signali da bi BiH dobila zeleno svjetlo ako bi završila ove zakone – izjavila je Krišto.

Dodala je da je, kako je naglasila, najbolje da svako jasno kaže da li je za evropski put Bosne i Hercegovine.

Ministar pravde BiH Davor Bunoza tada je naveo da su na dnevnom redu trebala biti dva izuzetno važna zakona te podsjetio da se na Zakonu o VSTV-u radi već dvije godine, koliko traje i rad na Zakonu o Sudu BiH.

Prema njegovim riječima, zakon o VSTV-u koji je trebao biti razmatran predstavlja „kostur onoga zakona koji je bio u petom mjesecu u Domu naroda“.

– Mjesecima razgovaramo o tom zakonu, prikupili smo sva mišljenja. Tu verziju zakona smo dostavili, poboljšanu, na e-konsultacije. Nastojali smo pronaći najbolja moguća rješenja u Zakonu o VSTV-u – kazao je Bunoza.

Dodao je da je tokom izrade zakona sarađivao sa svim relevantnim akterima, uključujući entitete i međunarodnu zajednicu.

Govoreći o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH, naglasio je da su u ovoj verziji izdvojeni samo oni elementi koji tokom prethodne dvije godine nisu bili sporni ni Republici Srpskoj, ni Federaciji BiH.

Osim ove tri tačke dnevnog reda koje se odnose na ispunjavanje uslova za otvaranje pregovora sa Evropskom unijom, Vijeće ministara BiH trebalo bi razmatrati i Informaciju o realizaciji Plana implementacije „Pregleda odbrane“ i Akcijskog plana implementacije „Plana razvoja i modernizacije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine 2017–2027“, kao i Informaciju o Godišnjem planu obuke i vježbi pripadnika i jedinica Oružanih snaga BiH u inostranstvu za 2026. godinu.

Na dnevnom redu bi se trebao naći i novi tekst Informacije o stanju u oblasti migracija u BiH za prvih šest mjeseci 2025. godine, kao i Informacija o pripremljenoj dodatnoj informaciji u vezi s provođenjem preporuka GRECO-a u četvrtom krugu evaluacije.

Predviđeno je i razmatranje Prijedloga mišljenja na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), kao i Prijedloga odluke o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u BiH za 2026. godinu.

BLOKADA SVEGA

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac potvrdio je da će ministri iz SNSD-a blokirati usvajanje navedenih zakona sve dok, kako je rekao, ne budu poništene sve odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta, ali i odluke njegovih prethodnika u Bosni i Hercegovini.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik poručio je putem društvenih mreža da će ministri iz njegove stranke nastaviti s provođenjem ranije najavljenog plana.

Na ove stavove reagovali su i koalicijski partneri SNSD-a i HDZ-a BiH na državnom nivou, kao i parlamentarne stranke Trojke.

Zastupnici Trojke u Parlamentarnoj skupštini BiH poručili su da Milorad Dodik za njih i dalje ostaje apsolutno neprihvatljiv politički sagovornik.

U saopćenju dostavljenom medijima iz Naše stranke navedeno je da „antievropski orijentiran Milorad Dodik, bosnofob i vodeći propagator i implementator štetnih ruskih interesa u BiH“ ponovo primjenjuje model „ucijeni i zaprijeti“, pokušavajući reketariti Evropsku uniju kako bi se vratio za pregovarački sto na nivou države.

Navode da je pokušaj vraćanja Dodika u političke procese osnovni razlog zbog kojeg SNSD odbija glasati za evropske zakone, pri čemu se, kako tvrde, iza svega krije poruka da bi SNSD bio „poslušan i kooperativan ukoliko Dodik ponovo postane učesnik političkih procesa na nivou BiH“.

– To se, što se tiče stranaka Trojke, neće dogoditi – poručili su u saopćenju.

Dodaju da Dodikove secesionističke aktivnosti urušavaju ustavni poredak, dok šovinistička retorika, kako navode, vodi ka podjelama i etničkoj netrpeljivosti, čime se narušavaju procesi ekonomskog napretka, saradnje te ugrožavaju mir i stabilnost u zemlji.

Stranke Trojke pozvale su Evropsku uniju da se fokusira na političke aktere u BiH koji su dosljedno evropski orijentirani i koji, uz imenovanje nedostajućeg ministra sigurnosti BiH, imaju kapacitet u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti da u traženoj dinamici ispune sve obaveze iz evropske agende BiH.

– Istovremeno, još jednom preventivno skrećemo pažnju ministru Bunozi i Vijeću ministara BiH da isključivo usvoje onaj tekst Zakona o Sudu BiH i Zakona o VSTV-u koji je usklađen sa stavovima Evropske unije i koji osigurava zeleno svjetlo za otvaranje pregovora. Sve drugo, imajući u vidu ideju da se nepotpuni zakoni usvoje na Vijeću ministara, a potom „popravljaju“ u Parlamentu, za šta nema dovoljno vremena zbog kratkih rokova, predstavljalo bi bespotreban avanturizam i onemogućilo bi otvaranje pregovora kao ključni korak na evropskom putu Bosne i Hercegovine – navedeno je u saopćenju.