Bradara: Pozicija direktora Federalne uprave policije pripada Hrvatima

Predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara izjavila je u Dnevniku RTV Herceg-Bosne da mjesto direktora Federalne uprave policije prema važećim političkim dogovorima pripada hrvatskom narodu. Ta pozicija, kako ističe, trenutno je upražnjena, ali su “konačno stvoreni uslovi za imenovanje”.

Bradara je upozorila i na izrazito lošu nacionalnu zastupljenost Hrvata u pojedinim institucijama, posebno u Ministarstvu unutrašnjih poslova Federacije, gdje su, kako kaže, “svedeni gotovo na nivo statističke greške”. Time je otvorila pitanje šire institucionalne ravnoteže i zastupljenosti konstitutivnih naroda, što se i dalje pokazuje kao osjetljiva tačka u funkcionisanju entitetskih struktura.

Koalicija bez koalicije – “partnerski odnos” u Vladi FBiH

Govoreći o političkoj dinamici u Federaciji, Bradara je istakla da HDZ BiH ne koristi pojam “koalicije”, već preferira termin “partnerski odnos”. Prema njenim riječima, saradnja unutar Vlade je stabilna, a odluke se uglavnom donose konsenzusom. Ipak, navela je da je zabilježen jedan slučaj preglasavanja, ali je ocijenila da je to izuzetak, a ne pravilo.

S druge strane, Parlament Federacije, kako je kazala, suočava se s izazovima – donošenje odluka često zavisi od fizičke prisutnosti zastupnika i konkretnih tema dnevnog reda, što otežava efikasnost rada.

Kiseljak i Novi Travnik – simboli nefunkcionisanja dogovora

Bradara je posebno komentarisala nedavno neusvojenu odluku o proglašenju Kiseljaka gradom, navodeći da se ranije takve odluke nisu politizirale i da su se usvajale konsenzusom. Ovaj slučaj, međutim, pokazuje da su i najosnovnije administrativne odluke sve više podložne političkom nadglasavanju. Podsjetila je i na slične probleme s Novim Travnikom, izražavajući nadu da će se procedura za Kiseljak uskoro ponoviti i uspješno okončati.

Sastanci s Trojkom, koordinacije s kantonima i reformski prioriteti

Govoreći o političkim susretima, Bradara je komentarisala i nedavni sastanak HDZ-a BiH i Trojke u Konjicu, ističući da se radi o redovnim koordinacijama na kojima se traže zajednički stavovi o ključnim pitanjima. Smatra da takvi susreti doprinose stabilnosti vlasti.

Predsjednica FBiH je također navela da je dan ranije u Kiseljaku održana koordinacija s ministrima na kantonalnom nivou s ciljem jačeg usklađivanja između kantona i federalnih institucija, posebno kada je riječ o zakonima iz podijeljene nadležnosti.

Među ključnim reformskim prioritetima navela je provođenje fiskalnih reformi, smanjenje parafiskalnih nameta, te osiguranje redovnih isplata socijalnih davanja. Naglasila je da bez ovih mjera nema stvarne stabilnosti ni održivog razvoja Federacije.

30 milijardi KM na čekanju – blokada imovine koči razvoj

Posebnu pažnju Bradara je posvetila temi državne imovine, upozorivši da odluke visokog predstavnika koje zabranjuju raspolaganje državnom imovinom predstavljaju prepreku za pokretanje kapitalnih projekata u vrijednosti od oko 30 milijardi KM. Riječ je, kako tvrdi, o ogromnom ekonomskom potencijalu koji stoji neiskorišten, a mogao bi pokrenuti snažan razvojni ciklus u Federaciji i BiH u cjelini.