Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Enter your email address below and subscribe to our newsletter


Bosna i Hercegovina, iako još formalno nije članica NATO-a, trenutno se nalazi najbliže punopravnom članstvu među svim državama kandidatima.
Ključni okvir saradnje s Alijansom predstavlja Akcioni plan za članstvo (MAP), u okviru kojeg BiH svake godine dostavlja Program reformi – dokument koji evidentira napredak u oblastima vladavine prava, sigurnosti, odbrane i ekonomije.
Od 2019. godine BiH redovno šalje Program reformi u Brisel. Program za 2025. godinu već je usvojen na nivou Komisije za saradnju s NATO-om i čeka odobrenje Vijeća ministara BiH.
Dokument predviđa niz konkretnih koraka:
profesionalizaciju i modernizaciju Oružanih snaga BiH,
nabavku savremene opreme – dronova, helikoptera, protivvazdušnih i protivoklopnih sistema,
usklađivanje sa NATO standardima kroz zajedničke vježbe i jačanje interoperabilnosti.
Pored vojnih reformi, poseban akcenat stavljen je na bolju koordinaciju civilnih i vojnih institucija, posebno u kriznim situacijama, što je dio šire strategije jačanja otpornosti države.
Put prema članstvu i dalje je opterećen unutrašnjim političkim podjelama. Republika Srpska, koja je 2017. usvojila rezoluciju o vojnoj neutralnosti, i dalje odbacuje svaku ideju o pridruživanju NATO-u.
Zbog toga je postignut kompromisni model: BiH u Brisel ne šalje Nacionalni akcioni plan, već Program reformi, dok je Komisija za NATO integracije preimenovana u Komisiju za saradnju s NATO-om.
Prema riječima analitičara Adisa Hadžovića, “saradnja je nastavljena, iako se politički stavovi suštinski nisu promijenili”. Hadžović pojašnjava da MAP ne garantuje automatsko članstvo, već omogućava nastavak tehničke saradnje i reformi koje BiH približavaju standardima NATO-a.
Za konačan korak – punopravno članstvo – Bosna i Hercegovina mora dobiti saglasnost svih 32 članice NATO-a, ali i postići unutrašnji politički konsenzus, što se trenutno pokazuje kao najzahtjevniji dio procesa.