Alarmantno stanje: Čelni ljudi pet federalnih kompanija i institucija pod sudskim zabranama

U manje od tri godine mandata aktuelne Vlade Federacije BiH, brojne federalne kompanije i institucije, čije je čelne ljude imenovala Vlada Nermina Nikšića ili zadržala kadrove iz prethodnog saziva, našle su se u ozbiljnim problemima nakon što su različiti federalni sudovi izrekli mjere zabrane obavljanja službene dužnosti njihovim rukovodiocima.

Sudske mjere izrečene su u postupcima pokrenutim zbog sumnje u zloupotrebu položaja, a odnose se na čelne ljude, direktore i članove upravljačkih struktura Operatora Terminala Federacije BiH, Federalne uprave policije (FUP), Policijske akademije Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova (FMUP), Željeznica FBiH te Međunarodnog aerodroma Sarajevo, piše Istraga.

Aerodrom Sarajevo bez uprave

Posljednji u nizu slučajeva odnosi se na zabranu obavljanja dužnosti vršiocu dužnosti direktora Međunarodnog aerodroma Sarajevo Saninu Rameziću, kao i trojici članova Nadzornog odbora – Benjaminu Mešaku, Adnanu Mahmutoviću i Žanu Matiću. Mjeru je, na prijedlog POSKOK-a, donio Vrhovni sud Federacije BiH.

Zabrana je izrečena zbog postojanja osnovane sumnje da su čelni ljudi Aerodroma zloupotrijebili položaj kako bi osigurali uslove da Ramezić, kadar NIP-a, bude imenovan za direktora.

Ova odluka rezultirala je pravnim vakuumom, zbog kojeg Aerodrom Sarajevo od jučer faktički nema upravu. Izvršnim vršiocima dužnosti istekao je mandat, dok Nadzorni odbor, zbog zabrane rada pojedinim članovima, nema kvorum za održavanje sjednica na kojima bi eventualno imenovao novo rukovodstvo.

Terminali FBiH

Kantonalni sud u Sarajevu je još u augustu 2024. godine izrekao mjeru zabrane obavljanja dužnosti direktoru i zamjeniku direktora Operatora Terminala FBiH, Hermedinu Zorniću i Slavenu Zeljki.

Oni su uhapšeni u julu iste godine, a Tužilaštvo Kantona Sarajevo ih sumnjiči da su tokom 2022. godine nezakonito zaposlili najmanje 15 osoba u ovo javno preduzeće, bez provođenja javnog oglasa.

Zornić i Zeljko su prvobitno imenovani za čelnike Terminala kao kadrovi SDA i HDZ-a, tokom mandata Vlade Federacije BiH na čelu s Fadilom Novalićem. Nakon što je visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo novu Vladu FBiH, Hermedin Zornić je, prema navodima, promijenio političku pripadnost te postao kadar federalnog zastupnika Kenana Uzunovića, čija je ruka bila presudna za potvrđivanje nove Vlade.

U međuvremenu je Uzunović prešao u stranku federalnog ministra unutrašnjih poslova Rame Isaka, pa je Zornić postao kadar Snage naroda. Prema informacijama Istrage, stekao je i političku podršku federalnog dopremijera Vojina Mijatovića, nakon čega ga Vlada FBiH 8. aprila ponovo imenuje za vršioca dužnosti direktora Operatora Terminala FBiH.

Željeznice FBiH, FUP i FMUP

U oktobru 2024. godine Kantonalni sud u Sarajevu izrekao je mjeru zabrane obavljanja funkcije direktoru Željeznica FBiH Reufu Sulejmanoviću. Prema navodima Tužilaštva KS, Sulejmanović je kao bivši predsjednik Nadzornog odbora KJKP Rad učestvovao u nezakonitom imenovanju Nijaza Salamovića za izvršnog direktora, a potom i za direktora ovog preduzeća, iako Salamović nije ispunjavao zakonske uvjete.

Na ove nepravilnosti ranije je upozoravao i Ured za borbu protiv korupcije, no imenovanja su uprkos tome provedena.

Najpoznatiji i najsloženiji slučaj odnosi se na sumnje u zloupotrebu položaja čelnih ljudi Federalne uprave policije i Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, kao i osoba direktno povezanih s premijerom FBiH Nerminom Nikšićem.

S tim u vezi, prošlog mjeseca Posebni odjel Vrhovnog suda FBiH, na prijedlog POSKOK-a, donio je mjere zabrane obavljanja službene dužnosti bivšem vršiocu dužnosti direktora FUP-a Vahidinu Munjiću, bivšoj šefici kabineta federalnog premijera Arijani Huseinović-Ajanović, bivšem direktoru Policijske akademije FMUP-a Ervinu Mušinoviću, kao i federalnom policajcu Muhamedu Ohranoviću.

Posljedice po sistem i povjerenje građana

Ovim mjerama dodatno je otežan rad ključnih federalnih sigurnosnih agencija i institucija, dok je povjerenje građana u institucije ozbiljno narušeno.

S obzirom na broj ovakvih slučajeva, normalno funkcionisanje brojnih federalnih kompanija i institucija dovedeno je pod znak pitanja, dok istovremeno Vlada Federacije BiH, uprkos očiglednim problemima, odbija preuzeti političku odgovornost za stanje koje mnogi ocjenjuju kao jednu od najtežih institucionalnih kriza u posljednjih nekoliko godina.