SCHMIDT U FOKUSU: UN dobio izvještaj koji otkriva opasnu političku igru u BiH!

Krajem oktobra, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija održaće sjednicu na kojoj će biti razmatrana aktuelna politička situacija u Bosni i Hercegovini. Osnov za diskusiju biće najnoviji izvještaj visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji obuhvata period od 16. aprila do 15. oktobra 2025. godine.

Zbog protivljenja Ruske Federacije, koja trenutno predsjedava Vijećem sigurnosti, Schmidt neće prisustvovati zasjedanju, dok će u ime Bosne i Hercegovine govoriti predsjedavajući Predsjedništva, Željko Komšić.

Politička napetost i institucionalni izazovi

Prema dostupnom sažetku, izvještaj ukazuje da je politička kriza u BiH rezultat dugotrajnog i koordiniranog djelovanja institucija Republike Srpske usmjerenih protiv državnog poretka. Takvi potezi, navodi se, nisu izolovani incidenti, već dio šire strategije koja dovodi u pitanje funkcionisanje zajedničkih organa.

Uprkos zategnutim odnosima, mir i sigurnost u zemlji su očuvani, a pojačano prisustvo EUFOR-a imalo je ključnu ulogu u održavanju stabilnosti i provođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Evropske integracije i političke prepreke

Napadi na temeljne principe Dejtona, prema izvještaju, imali su ozbiljne posljedice po institucije i međunarodni položaj zemlje. Iako BiH ima jasan evropski put, političke podjele i blokade i dalje koče napredak.

Pozitivnim pomakom smatra se usvajanje Programa reformi krajem septembra, što bi moglo otvoriti prostor za novo poglavlje saradnje sa Evropskom unijom.

Dejton kao obaveza, a ne izbor

Izvještaj naglašava da su tumačenja Dejtonskog sporazuma postala još spornija nakon presude protiv Milorada Dodika. Pitanja državne imovine, budžetskih nadležnosti i odluka Ustavnog suda BiH ostaju ključne tačke sukoba.

Schmidt ističe da Dejton nije stvar političkog kompromisa, već međunarodna obaveza koja garantuje suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost Bosne i Hercegovine.

Raspad koalicije i blokada reformi

U izvještajnom periodu došlo je do raspada državne koalicije — stranke Trojke (SDP, NiP i NS) povukle su se iz saradnje sa SNSD-om, dok su HDZ i SNSD odbili prijedloge o rekonstrukciji Vijeća ministara. Takav razvoj događaja praktično je zaustavio reforme i blokirao donošenje ključnih odluka.

Dodatnu zabrinutost međunarodne zajednice izazvao je i referendum koji su vlasti u RS-u najavile za 25. oktobar, zbog mogućeg kršenja ustavnog i pravnog poretka.

Institucionalne odluke i presuda Kovačević

Schmidt u izvještaju podsjeća na presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Slaven Kovačević, kojom je potvrđeno da se ustavna pitanja moraju rješavati isključivo kroz institucije države.

Također, navodi da je morao intervenirati kako bi spriječio finansijski kolaps institucija i omogućio Centralnoj izbornoj komisiji pripreme za izbore 2026. godine.

Uloga EUFOR-a i sigurnosni aspekt

Misija EUFOR-Althea ostaje stub sigurnosti u BiH. Njeno produženje, koje je odobreno 1. novembra 2024. godine, ocijenjeno je kao ključno za održavanje stabilnosti i odvraćanje potencijalnih prijetnji.

Ekonomski izazovi i pitanje imovine

Državna imovina i dalje je jedno od najosjetljivijih pitanja. Schmidt upozorava da različiti pristupi u provedbi odluka Ustavnog suda usporavaju razvoj i investicije. Dok vlasti Federacije BiH sprovode odluke u skladu sa zakonom, u RS-u se one često osporavaju, što dodatno pogoršava političke odnose.

Schmidt poziva domaće institucije na dijalog i kompromisno rješenje koje bi omogućilo ekonomski napredak, ali i očuvanje vladavine prava.