SCHMIDT NA TAJNOJ MISIJI U SARAJEVU: Strah raste, slijede ključni potezi koji mogu promijeniti sve!”

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt, već tri godine obavlja jednu od najosjetljivijih političkih dužnosti u Evropi – nadzor nad provođenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma i očuvanje ustavnog poretka zemlje koja se još uvijek suočava s dubokim posljedicama rata, političkom nestabilnošću i sve izraženijim spoljnim uticajima.

Prema pisanju britanskog lista The Times, Schmidt djeluje u „jednoj od najkrhkijih država Evrope“, u kojoj se, kako navode, ponovo rasplamsava nacionalizam potpomognut iz Moskve.

Uloga i ovlasti visokog predstavnika

Kao visoki predstavnik, Schmidt ima široke ovlasti – može poništavati zakone, smjenjivati izabrane zvaničnike i mijenjati institucije, što je više puta činio od preuzimanja dužnosti 2021. godine. Njegov rad podržava EUFOR-ov kontingent od oko 1.500 vojnika, koji u BiH djeluje kao garant sigurnosti i stabilnosti.

– Moj mandat je da štitim Dejtonski sporazum i taj zadatak shvatam vrlo ozbiljno – poručio je Schmidt za The Times.

Bosna i Hercegovina: složen sistem i teška prošlost

Bosna i Hercegovina i dalje nosi ožiljke rata iz 1990-ih, u kojem je ubijeno više od 100.000 ljudi, a hiljade su prošle kroz logore i izbjeglištvo. Ratni lideri, među kojima i Radovan Karadžić, osuđeni su za najteže zločine protiv čovječnosti.

Dejtonskim sporazumom iz 1995. godine uspostavljena je složena državna struktura s dva entiteta – Federacijom BiH i Republikom Srpskom – te tročlanim Predsjedništvom, 14 vlada i više od 180 ministara, što Bosnu i Hercegovinu čini jednom od najkompliciranijih država na svijetu.

Ruski uticaj i Dodikova separatistička politika

Britanski list piše da ruski predsjednik Vladimir Putin vidi priliku za širenje svog uticaja na Balkanu kroz podršku srpskom nacionalizmu i Miloradu Dodiku, koji otvoreno negira genocid u Srebrenici i promoviše ideju o „nezavisnoj Republici Srpskoj“.

Ipak, nakon godina političkih sukoba sa zapadnim diplomatama i institucijama BiH, Dodik je nedavno doživio težak udarac – pravosnažno je osuđen na jednu godinu zatvora zbog odbijanja provođenja Schmidtovih odluka, uz zabranu obavljanja javnih funkcija u trajanju od šest godina.

Nakon presude, Dodik je za vršiteljicu dužnosti predsjednice Republike Srpske imenovao Anu Trišić-Babić, dugogodišnju saradnicu, koja će tu funkciju obavljati do prijevremenih izbora 23. novembra.

Uprkos svemu, Dodik i dalje najavljuje referendum o odbacivanju ovlasti visokog predstavnika – potez koji The Times opisuje kao „klasičan balkanski pokušaj mobilizacije glasača kroz sukob sa međunarodnom zajednicom“.

NATO upozorava, OHR poziva na smirenost

Posljednjih mjeseci NATO je u više navrata izrazio zabrinutost zbog mogućnosti destabilizacije Bosne i Hercegovine. Zemlja, za razliku od svojih susjeda Hrvatske i Crne Gore, još uvijek nije članica Alijanse, dok Srbija – Dodikov glavni saveznik – zadržava vojnu neutralnost, ali i bliske veze s Moskvom.

Schmidt, međutim, smatra da nema neposredne prijetnje oružanog sukoba:
– Ne vidim realnu opasnost od rata, niti interes bilo koga da ga započne – izjavio je, dodajući da je ruska strategija „zveckanja oružjem“ usmjerena prije svega na odvraćanje pažnje sa Ukrajine.

Dejton kao garancija mira

Dejtonski mirovni sporazum i institucija visokog predstavnika nemaju rok trajanja. OHR će, kako navodi Schmidt, postojati sve dok BiH ne ojača svoje institucije, osigura vladavinu prava i ekonomski oporavak.

– Možda je došlo vrijeme da se počne tražiti izlaz, ali još nismo ispunili sve preduslove za to. Dejton je i dalje temelj mira i stabilnosti – zaključio je visoki predstavnik u razgovoru za The Times.