Cvijanović poručila: „Savjet bezbjednosti UN će se morati baviti Šmitom!“

Srpska članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović izjavila je da vjeruje kako će doći vrijeme kada će se Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija morati pozabaviti pitanjem Kristijana Šmita, kojeg institucije Republike Srpske ne priznaju kao visokog predstavnika.

Govoreći za ATV, Cvijanović je podsjetila da Vlada Republike Srpske redovno, dva puta godišnje, dostavlja svoje izvještaje svjetskoj organizaciji.

„Ne znam hoće li se Savjet bezbjednosti eksplicitno baviti Kristijanom Šmitom, ali sam sigurna da će doći vrijeme za to“, izjavila je Cvijanović.

Dodala je kako je, prema njenim riječima, svaka kriza u Bosni i Hercegovini rezultat djelovanja stranaca „na zahtjev bošnjačke politike“. Naglasila je da bi, bez takvog utjecaja, „mnoge stvari u zemlji funkcionisale bolje“.

Govoreći o spoljnoj politici BiH, Cvijanović je optužila ambasadora BiH pri UN-u, Zlatka Lagumdžiju, da je „zloupotrijebio ovlasti koje je dobio zajedničkim glasanjem svih članova Predsjedništva“.

„Lagumdžija je sve radio na svoju ruku. Odlučila sam da mijenjamo principe koji su ranije uspostavljeni kao truli kompromis u obliku spoljne politike“, kazala je Cvijanović.

Ona je istaknula da smatra „nezamislivim“ da ambasador BiH u UN-u traži mišljenje od Kristijana Šmita prije sjednice Savjeta bezbjednosti, a ne od Predsjedništva BiH, kojem je formalno podređen.

„Tražimo kredibilne partnere koji će pomoći da zaustavimo noćnu moru koja se trenutno dešava u BiH“, poručila je Cvijanović.

Komentarišući ugovor koji je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković potpisao s američkom lobističkom kućom, Cvijanović je ocijenila da je postupio „nezakonito i neovlašteno“.

„Konaković je prevario i Amerikance i nas ovdje, jer je rekao da lobira u ime BiH, što nije istina. Nije imao saglasnost niti je ugovor odobren na sjednici Savjeta ministara“, naglasila je Cvijanović.

Na kraju je odbacila tvrdnje opozicije i pojedinih medija iz Federacije BiH o „raskolu“ između nje i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, istaknuvši da su „odnosi u vrhu vlasti stabilni i bez nesuglasica“.