BLAGOJEVIĆ I TRLIN PALE ALARM: Milorada Dodika goniti za napad na ustavni poredak

Profesori ustavnog prava Davor Trlin i Milan Blagojević ocenjuju da je postupak kojim je Milorad Dodik prenio ovlasti na potpredsjednika Republike Srpske, Davora Pranjića, neustavan i da krši više odredbi Ustava. Oni upozoravaju da takav potez ne može biti opravdan formalnostima ili tehničkim okolnostima.

Ključne primjedbe

1. Nema osnova za privremeno obustavljanje dužnosti

Prema Trlinovom mišljenju, Ustav RS-a dozvoljava prijenos ovlasti samo u slučaju privremene spriječenosti predsjednika — na primjer zbog bolesti ili odsustva. U ovom slučaju, Dodik je pravosnažno zabrinut, što se smatra trajnom spriječenosti, pa prijenos na Pranjića nema ustavni legitimitet.

2. Neobjavljeni uvjeti i pravna nejasnoća

Blagojević ukazuje da ukaz kojim je Zakon o izmjenama i dopunama zakona proglašen sadrži nedostatke — odstaje činjenica da se u njemu poziva na odluku koja nije objavljena u Službenom glasniku RS-a, što je neophodan uslov za stupanje opšteg pravnog akta na snagu.

3. Krivična odgovornost, “lažno predstavljanje” i potencijalna povreda zakona

Oba eksperta smatraju da se ovim postupkom mogu dostići elementi krivične odgovornosti — naročito za “lažno predstavljanje” i “napad na ustavni poredak.” Postoji mogućnost da nadležni organi pokrenu postupke po službenoj dužnosti.

Posljedice i politički značaj

Politika se nalazi u situaciji pravne nesigurnosti — ako se ovakvi postupci nastave, može se urušiti princip da odluke suda i Ustavna presuda imaju stvarnu težinu.

Javnost i državne institucije suočene su sa izazovom da opredijele da li će reagovati u skladu sa zakonom i pravom ili će se tolerisati stanje u kojem se formalne ovlasti koriste samo za održavanje političke kontrole.

Profesor Trlin i Milan Blagojević su vrlo jasni: prijenos ovlasti nije formalna greška nego pravno i ustavno neistinita radnja koja podriva legitimitet ustavnih institucija. Prema njihovim stavovima, zakoni i akti koji su izabrani ili proglašeni bez jasne zakonske procedure — posebno objavljivanja u Službenom glasniku — nemaju punu pravnu snagu.

Ovaj slučaj otvara pitanje da li će Tužilaštvo i druge pravne institucije reagovati na prijedloge eksperata i sprovesti istrage — ili će situacija postati dio političke norme.