Tužilaštvo BiH formiralo predmet protiv Aleksandra Knjeginjića, pokretača peticije protiv Dana bijelih traka

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine potvrdilo je da je formiralo predmet protiv Aleksandra Knjeginjića, pravosnažno osuđenog ratnog zločinca, nakon što je na internetu pokrenuo peticiju kojom traži zabranu obilježavanja Dana bijelih traka u Prijedoru.

Krivične prijave i istraga

Iz Tužilaštva BiH je potvrđeno da su zaprimljene dvije krivične prijave protiv Knjeginjića, od kojih se jedna odnosi na peticiju protiv Dana bijelih traka. Predmet je, kako navode, u fazi prijave i istrage.

Arslan Dučić, vijećnik u Općinskom vijeću Novo Sarajevo, kazao je da je lično podnio prijavu protiv Knjeginjića jer je skupljao potpise da se zabrani obilježavanje 30. maja.

– To me je uznemirilo kao pripadnika bošnjačke nacionalnosti, a smatram da je zakonom kažnjivo. Sada je na Tužilaštvu šta će dalje uraditi – rekao je Dučić, dodajući da je još jedno udruženje podnijelo prijavu.

Osuđeni ratni zločinac iz Prijedora prijeti Bošnjacima: Šokantne objave Aleksandra Knjeginjića

Knjeginjićeva peticija i poruke

Na online platformi Knjeginjić je pokrenuo peticiju “Stop Danima bijelih traka”, koju je dijelio i na društvenim mrežama, te uživo prikupljao potpise.

U tekstu peticije naveo je da organizatori “sipaju blato po srpskom narodu” i pozvao građane da pomognu u “odstranjivanju kancerogenog tkiva”.

Reakcije žrtava i aktivista

Edin Ramulić iz Udruženja Jer nas se tiče, koje organizuje Dan bijelih traka, a sam je preživio logor Trnopolje, rekao je da je važno da Tužilaštvo reaguje.

– Treba na svaki dim reagovati, jer kad vatra plane, kasno je. Ali bojim se da ako reagujemo tamo gdje nema pravnog osnova, pa prijava bude odbačena, da će to samo ojačati one koji se upuštaju u takve stvari – istakao je Ramulić.

Potpredsjednik RS-a Ćamil Duraković također je podnio prijavu protiv Knjeginjića, navodeći da mu je ovaj putem Facebooka uputio direktne prijetnje njemu i zaposleniku kabineta.

– Aleksandar Knjeginjić nije samo neko ko širi govor mržnje i ugrožava sigurnost žrtava, on je osuđeni ratni zločinac. Umjesto da bude izolovan, on danas slobodno djeluje, dok mu vlasti pasivnošću daju podršku – napisao je Duraković.

Kontekst Dana bijelih traka

Dan bijelih traka obilježava se 30. maja u znak sjećanja na 1992. godinu kada su Bošnjaci, Hrvati i drugi nesrbi u Prijedoru bili primorani da na ruke stave bijele trake i da bijelim čaršafima obilježe svoje kuće. Haški tribunal je u više presuda utvrdio da je nesrpsko stanovništvo bilo izloženo progonu i masovnim ubistvima, a hiljade su prošle kroz logore.

Pokušaji negiranja ove historijske činjenice ranije su dolazili i od grupa poput “Samopoštovanja” i “Principa”, koje su povezivane s lokalnim vlastima i politikom Ujedinjene Srpske.

Knjeginjićeva prošlost

Knjeginjić je Vrhovni sud RS-a osudio na osam godina zatvora zbog ratnog zločina – učešća u ubistvu bošnjačkog bračnog para u martu 1994. u Prijedoru.

Ranije je u Sjedinjenim Američkim Državama osuđen i zbog prevare prilikom sticanja državljanstva, jer je prikrio optužnicu za ratne zločine. Nakon što mu je izrečena kazna od 12 mjeseci zatvora, izručen je Bosni i Hercegovini.

Osuđeni ratni zločinac Aleksandar Knjeginjić pokrenuo peticiju za zabranu Dana bijelih traka