Oglasio se i Amir Gross Kabiri: Traži se izmještanje Hagade iz Sarajeva

Odluka Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine da prihod od prodaje publikacije “Sarajevska hagada – povijest i umjetnost” i ulaznica za prostor u kojem se ovaj rukopis čuva usmjeri kao pomoć palestinskom narodu izazvala je lavinu reakcija u zemlji i van njenih granica. Umjesto da bude simbol kulturnog bogatstva i zajedničke baštine, Hagada je ponovo postala predmet politizacije, optužbi i podjela.

Oštre reakcije jevrejskih zajednica

Prvi se oglasio predsjednik Jevrejske zajednice u Mostaru Amir Gross Kabiri, ocijenivši potez muzeja “antisemitizmom koji će ostati mrlja na baštini jevrejskog naroda”. Kritike su stigle i iz Evrope – predsjednik Konferencije evropskih rabina Pinchas Goldschmidt predložio je da se pronađe filantrop koji bi rukopis otkupio i izmjestio iz Sarajeva, kako bi se, prema njegovim riječima, sačuvao “dignitet Hagade”.

Svoj stav iznio je i predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci, podsjećajući da je Hagada prošla put od Španije do Sarajeva kao simbol otpora i suživota. Odluku muzeja nazvao je “zloupotrebom kulturne baštine u svrhu širenja čudnih političkih teorija” te upozorio da je time “pokvarena slika multietničkog Sarajeva”.

Dodik ne propušta priliku

U političkom polju najglasniji je bio lider SNSD-a Milorad Dodik, koji je akciju muzeja označio kao “podršku protiv Izraela i političku zloupotrebu jevrejske kulturne baštine”. Njegove riječi naišle su na kritike u Sarajevu, dok je ostatak političke scene uglavnom šutio.

Odbrana muzeja

V.d. direktora Zemaljskog muzeja, Mirsad Sijarić, odbacio je optužbe, naglasivši da je akcija simbolična i nema nikakve veze s osporavanjem jevrejskog naroda. “Hagadu ne posjećuju samo Jevreji, već svi narodi. Poruka naše akcije je jednostavna – protiv smo ubijanja djece, raseljavanja i izgladnjivanja civila. Simbolika je važna, jer jasno pokazuje na kojoj strani humanosti stojite”, rekao je Sijarić.

Dodao je i da je nakon objave bilo mnogo poruka podrške iz svijeta, ali i ozbiljnih prijetnji putem emaila.

Historijski i državni značaj

Historičar Husnija Kamberović podsjetio je da Hagada nije samo rukopis, već simbol identiteta i historije Bosne i Hercegovine. “Čak i sama ideja da se izmjesti iz Sarajeva za svaku je osudu. To je naša knjiga, naš simbol, i kroz nju BiH pokazuje svoj kontinuitet”, poručio je Kamberović.

Sijarić je na kraju istakao da eventualni zahtjevi za izmještanjem Hagade predstavljaju test za državu BiH: “Hoće li ova država stati u odbranu svog kulturnog dostojanstva ili će dopustiti da joj se baština oduzima? To nije pitanje muzeja, nego države.”

Hagada kao ogledalo društva

Sarajevska Hagada, koja se vjeruje da datira iz 1350. godine i da potiče iz Španije, decenijama je simbol suživota, otpornosti i identiteta Sarajeva. Danas, međutim, postala je i ogledalo političkih i ideoloških lomova u BiH i regionu – dok jedni u njoj vide kulturni most, drugi je pokušavaju pretvoriti u oružje političkih sukoba.

Zemaljski muzej BiH donira prihod od Sarajevske hagade za pomoć Palestini