
Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Prema navodima britanskog The Telegrapha, Kijev bi mogao pristati na prekid vatre i ustupanje dijelova teritorije koje Rusija već drži pod kontrolom, kao dio mirovnog plana koji navodno ima podršku evropskih saveznika. Takav dogovor značio bi zamrzavanje fronta na sadašnjim linijama i de facto priznanje ruske kontrole nad dijelovima Luganska, Donjecka, Zaporožja, Hersona i Krima.
Do ublažavanja pregovaračkog stava Ukrajine dolazi uoči ključnog sastanka američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina na Aljasci, zakazanog za petak. U Kijevu i evropskim prijestonicama raste zabrinutost da bi dvojica lidera mogla dogovoriti završetak rata bez učešća ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da ima “mnogo strahova i mnogo nade”, naglasivši da su američki zvaničnici obećali konsultacije s evropskim liderima prije susreta Trampa i Putina. Evropa strahuje od plana koji bi podržala Moskva, a koji bi uključivao zamrzavanje fronta i povlačenje Kijeva iz dijelova Donjecka i Luganska koje još uvijek kontroliše.
Iako bi mogla pristati na ustupanje dijela već okupiranih teritorija, Ukrajina insistira na čvrstim sigurnosnim garancijama – od stalne isporuke oružja do jasnog puta ka članstvu u NATO. Evropske zemlje su se usaglasile da podrže “crvenu liniju” Kijeva, odbacujući ideju ustupanja teritorija pod ukrajinskom kontrolom.
Tramp je novinarima poručio da će na sastanku s Putinom “pokušati vratiti dio teritorija Ukrajini”, ocijenivši razgovor kao “ispipavanje terena” za prekid rata.
“Rusija je okupirala veliki dio Ukrajine. Pokušaćemo vratiti dio tih teritorija. Već u prva dva minuta sastanka znaću da li dogovor može biti postignut – to je ono što ja radim, sklapam poslove”, rekao je Tramp.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute upozorio je da, iako postoji “činjenična situacija” ruske kontrole nad dijelovima Ukrajine, međunarodno pravo to nikada ne smije prihvatiti.
Analitičari procjenjuju da Zelenski možda ima politički prostor da biračima proda kompromis kao cijenu mira, ali ustupanje dodatnih teritorija, posebno u Donjeckoj oblasti, nosi ogroman politički i ustavni rizik – jer bi prema ustavu takva odluka zahtijevala nacionalni referendum.
Rusija trenutno drži oko 20 posto međunarodno priznatog teritorija Ukrajine (granice iz 1991.), a prema ocjeni Instituta za proučavanje rata (ISW), Putinovi krajnji ciljevi ostaju isti – rušenje prozapadne vlade u Kijevu, blokiranje članstva u NATO i demilitarizacija zemlje.