Dodik više nije predsjednik RS-a

Nakon što je Sud Bosne i Hercegovine donio pravosnažnu presudu protiv Milorada Dodika, kojom mu je izrečena kazna zatvora i zabrana političkog djelovanja, bivši savjetnik Željke Cvijanović i sudija Milan Blagojević iznio je pravnu interpretaciju koja je uzdrmala temelje vlasti u Republici Srpskoj. Prema njegovom tumačenju, Dodik je danom donošenja presude automatski prestao biti predsjednik RS, te od tog trenutka ne posjeduje nikakva ustavna ovlaštenja.

“Presudom je funkcija prestala – Dodik više nije predsjednik”

– Prema Krivičnom zakonu BiH, danom pravosnažnosti drugostepene presude, stupaju na snagu sve zakonom propisane pravne posljedice. To uključuje i prestanak funkcije predsjednika RS, pojašnjava Blagojević.

Presuda je, prema njegovim riječima, iz Suda BiH otpremljena 1. augusta, što ukazuje da je donesena dan ili više dana ranije, što znači da je Dodiku funkcija prestala još prije tog datuma.

Ne može imenovati zamjenika – jer više nije predsjednik

Blagojević posebno ističe da Dodik, nakon pravosnažne presude, ne može imenovati nijednog od potpredsjednika da ga zamijeni, jer time bi neko ko više ne obavlja tu funkciju uzurpirao ovlasti koje mu ne pripadaju.

– Prema Ustavu RS, samo predsjednik koji je u funkciji može imenovati zamjenika među potpredsjednicima. Budući da Dodik više nije predsjednik, on to pravo gubi, tvrdi Blagojević.

Šta slijedi: ili potpredsjednik ili prijevremeni izbori

S obzirom na to da Ustav RS ne poznaje ovakvu situaciju – gdje predsjednik prestaje obavljati funkciju zbog krivične presude – Blagojević predlaže da se postupi po analogiji, kao što je bilo nakon smrti predsjednika Milana Jelića 2007. godine.

– Narodna skupština RS mogla bi donijeti odluku o imenovanju jednog od potpredsjednika da privremeno obavlja funkciju predsjednika do raspisivanja prijevremenih izbora. Ali nikako neko treći, jer to bi bilo protivno Ustavu RS.

CiK mora hitno djelovati

Ključno je, prema Blagojeviću, da Centralna izborna komisija BiH odmah reaguje i donese odluku o raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika RS. Po Zakonu, ti izbori moraju biti održani najkasnije 90 dana od dana raspisivanja.

Neizvršenje ove zakonske obaveze, prema njegovim riječima, otvara prostor za više krivičnih djela:

• Sprečavanje izbora (član 215. Krivičnog zakonika RS),
• Neizvršenje sudske odluke (član 239. Krivičnog zakona BiH),
• Napad na ustavni poredak BiH (član 156. Krivičnog zakona BiH).

Politička realnost vs. pravna istina

Ostaje da se vidi hoće li institucije u RS priznati ovaj pravni trenutak prestanka funkcije ili će ignorisati presudu Suda BiH, što bi, kako upozorava Blagojević, moglo imati ozbiljne posljedice ne samo po političku scenu, već i po vladavinu prava i institucionalni poredak u Bosni i Hercegovini.