Zoran Milanović prije dva mjeseca zabranio vojnu saradnju Hrvatske i Izraela

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović još prije dva mjeseca donio je odluku o zabrani vojne saradnje s Izraelom, a ta informacija, iako poznata političkom vrhu, postala je javna tek danas zahvaljujući otkriću televizijske kuće RTL. Odluka, koja je dosad bila daleko od očiju javnosti, pokazuje dubok politički razdor u pristupu hrvatskog državnog vrha prema izraelsko-palestinskom sukobu.

Obavijest premijeru u tišini

Kako prenosi RTL, Milanović je premijera Andreja Plenkovića o svojoj naredbi obavijestio 23. maja tokom sjednice Vijeća za odbranu Hrvatske. Iako je komunikacija bila formalna, iz Ministarstva odbrane tvrde da nikakva vojna saradnja s Izraelom formalno nije ni postojala. Međutim, RTL-ovi izvori potvrđuju da su zbog Milanovićeve zabrane otkazani planirani sastanci i razmjene iskustava s izraelskom vojskom.

Ova odluka ima veliki simbolički značaj, s obzirom na to da je Hrvatska posljednjih godina razvijala različite oblike međunarodne vojne saradnje, uključujući i s državama izvan EU i NATO-a.

Milanović: „S Izraelom ne treba imati posla“

Za razliku od ostatka hrvatskog političkog establišmenta, koji je u većoj mjeri izbjegavao direktnu kritiku izraelskih poteza, Milanović je zauzeo jasan i oštar stav protiv izraelske vojne kampanje u Gazi. On je više puta izjavio da se u Gazi vodi, kako je rekao, „zločinačka politika“, te pozvao da Hrvatska prizna Palestinu kao nezavisnu državu.

– „S Izraelom ne treba imati posla u ovom trenutku. Ta zemlja vodi politiku koja nije samo sporna – nego je opasna i neljudska. Hrvatska se mora postaviti na stranu prava, a ne sile,“ rekao je Milanović u jednoj od ranijih izjava.

Politički jaz unutar hrvatskog vrha

Ova odluka dodatno produbljuje politički jaz između predsjednika Milanovića i premijera Plenkovića. Dok je Milanović jasno svrstao Hrvatsku na stranu palestinskog naroda i osudio izraelsku ofanzivu, Plenkovićeva vlada zadržava oprezniji, diplomatskiji ton, uglavnom u skladu s politikom Evropske unije.

Iako ne postoji javni politički konsenzus u Hrvatskoj oko pitanja priznanja Palestine ili potpune podrške Izraelu, Milanovićev postupak je najdirektniji korak koji je neka članica EU dosad učinila u znak neslaganja s izraelskom politikom u Gazi.

Zabrana vojne saradnje između Hrvatske i Izraela, koju je predsjednik Zoran Milanović donio još u maju, a koja je tek sada isplivala u javnost, pokazuje koliko duboko može ići politički nesklad u vanjskopolitičkim stavovima unutar jedne države. Odluka ima snažnu poruku – Hrvatska pod njegovim vodstvom ne želi biti saučesnik u, kako kaže, „zločinačkoj politici“. Pitanje je samo koliko će ova odluka imati dugoročni odjek u regionalnoj i evropskoj diplomatiji – i da li će Hrvatska tim putem zaista krenuti sama.