Enter your email address below and subscribe to our newsletter

Reis Kavazović u logoru HVO-a u Konjicu

(VIDEO) Reis Kavazović u logoru HVO-a u Konjicu 1993. godine

Share your love

Na današnji dan podsjećamo na jedan od dramatičnih događaja iz vremena rata u Bosni i Hercegovini, koji je ostao zabilježen u historiji kao pokušaj diplomatske misije koja se tragično završila zatočeništvom i torturom.

Dana 2. maja 1993. godine, na samom ulazu u grad Konjic iz pravca Jablanice, pripadnici HVO-a, tačnije borci Druge bojne brigade Herceg-Stjepan iz Konjica, presreli su i zarobili desetočlanu delegaciju iz Okruga Tuzla. Delegacija se vraćala iz službene posjete Hrvatskoj, u skladu s nalogom tadašnjeg predsjednika Okruga Tuzla, Izeta Hadžića.

Ko su bili članovi delegacije?

Među zarobljenima su se nalazili istaknuti predstavnici vjerskog, političkog i medicinskog života tog vremena. U delegaciji su, između ostalih, bili:

  • Husein ef. Kavazović, tadašnji tuzlanski muftija, a današnji reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini,
  • Alija Muminović, poslanik u Skupštini Republike BiH,
  • Dr. Salih Kulenović, poznati ljekar.

Zarobljeništvo i uslovi zatočeništva

Nakon presretanja, delegacija je sprovedena u logor u okolini Konjica, gdje su proveli više mjeseci u teškim uslovima. Kasnije su neki od zarobljenika, prema dostupnim izvorima, prebačeni i u objekte pod kontrolom struktura tadašnje Službe državne bezbjednosti Republike Srpske, uključujući zloglasnu vilu na Boračkom jezeru.

U svojim svjedočenjima, muftija Kavazović je naglasio težinu uslova u kojima su boravili:

“Nije mi bilo dozvoljeno da obavljam vjerske obrede. Šest mjeseci se nisam mogao ni okupati ni presvući, što dovoljno govori o uvjetima u kojima smo bili smješteni.”

Uloga Crkve i pokušaji oslobađanja

Pojedinci iz katoličke crkve, poput fra Petra Matanovića, pokušavali su uticati na poboljšanje uslova i oslobađanje zatočenih, ali prema izjavama bivših zarobljenika, ti pokušaji nisu dali konkretne rezultate.

Značaj sjećanja i opomena za budućnost

Ovaj događaj, iako često zaboravljen, važan je podsjetnik na kompleksnost ratnih odnosa i sudbine civilnih i političkih aktera tokom sukoba u Bosni i Hercegovini. Zarobljavanje zvanične delegacije, bez ikakvog vojnog karaktera, predstavlja ozbiljno kršenje međunarodnog prava i ljudskih sloboda.

Podsjećanje na ovakve epizode nije usmjereno ka podizanju tenzija, već kao poziv na dijalog, pravdu i očuvanje istine.

Share your love
Redakcija
Redakcija
Articles: 626

Ne dozvolite da vas zavaravaju. Upalite Senzor.