Borjana Krišto i Darko Ćulum u velikim problemima, evo šta stoji u krivičnim prijavama

Zastupnici u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, Jasmin Emrić i Šemsudin Mehmedović, jučer su Tužilaštvu BiH predali krivične prijave protiv Borjane Krišto, predsjedavajuće Vijeća ministara BiH, te Darka Ćuluma, bivšeg direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).

Kako piše Slobodna Bosna, u krivičnim prijavama se Krišto i Ćulum terete za zloupotrebu službenog položaja, kršenje zakonskih procedura, te miješanje politike u rad institucija.

Borjana Krišto: “Pravila su politička, ne zakonska?”

Borjana Krišto se našla na udaru kritika zbog, kako tvrde prijavitelji, nezakonitog odbijanja imenovanja Nebojše Vukanovića za ministra sigurnosti BiH. Iako je Vukanović bio kandidat kojeg je predložio dio parlamentarne većine, Krišto je insistirala da imenovanja mogu dolaziti isključivo iz političkih dogovora u okviru koalicije kojoj i sama pripada, u ovom slučaju HDZ-u BiH.

– Neka mi neko kaže gdje sam prekršila zakon – rekla je ranije Krišto, braneći svoj postupak. Tvrdi da nije prekršila Zakon o Vijeću ministara, te da je poštujući koalicioni sporazum poslala upit SNSD-u (kojem ta pozicija po sporazumu pripada), nakon čega je predloženi kandidat odustao.

Međutim, zastupnici Emrić i Mehmedović smatraju da je Krišto svjesno onemogućila zakonitu proceduru imenovanja, pozivajući se isključivo na političke dogovore, čime je, prema njihovim navodima, uzurpirala zakonska ovlaštenja i obesmislila institucionalne procese.

Darko Ćulum: Povratak mimo zakona?

S druge strane, prijava protiv Darka Ćuluma, bivšeg direktora SIPA-e, tiče se sporne ostavke koju je podnio nakon što je, prema dostupnim informacijama, postupio po političkom nalogu Milorada Dodika i napustio funkciju. Iako je formalno podnio ostavku i prihvatio savjetničku poziciju u policiji RS-a, ostavka nikada nije usvojena, a sada se, kako navodi Slobodna Bosna, spekulira o njegovom povratku na čelo SIPA-e.

Prijavitelji tvrde da je riječ o ozbiljnom narušavanju integriteta sigurnosnih institucija BiH i da se takvo ponašanje ne može tolerisati u sistemu gdje se zakon mora poštovati bez obzira na političke pritiske.

Pozivi na odgovornost i transparentnost

Advokati i pravni eksperti upozoravaju da se ova situacija mora hitno razjasniti, jer u protivnom pravna država postaje talac političkih dogovora.

– Zakoni jasno definišu nadležnosti i procedure. Ne možete se pozivati na “koalicione sporazume” kada su u pitanju imenovanja u institucije koje predstavljaju sve građane BiH – komentariše jedan pravni stručnjak za naš portal.

Tužilaštvo BiH se, za sada, nije oglasilo o ovim prijavama, dok javnost s pažnjom očekuje da li će ovaj slučaj dobiti sudski epilog – ili ostati još jedan primjer nekažnjivosti i političkog voluntarizma u institucijama države.