
Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Srebreničke vode oduvijek su bile siromašne jodom, što je dovodilo do gušavosti – bolesti koja je kroz historiju često pogađala stanovništvo ovog kraja. Prije agresije, bolest se držala pod kontrolom uz pomoć jodirane soli. No, tokom agresije1990-ih, gušavost se ponovno pojavila, i to u mnogo ozbiljnijem obliku.
Hronični nedostatak soli uzrokovao je zdravstvene komplikacije kod stanovništva, uključujući i psihičke smetnje. Humanitarne organizacije su zabilježile porast slučajeva depresije i suicida, što stručnjaci povezuju s dugotrajnim izgladnjivanjem i gubitkom osnovnih nutrijenata, među kojima je i jod.
Prema navodima iz romana „Roman o Srebrenici“ autora Isnama Taljića, kada je početkom agresije u Sarajevu zarobljena arhiva Generalštaba Sedme vojne oblasti JNA, u torbi jednog generala pronađen je dokument s oznakom BIO-16, koji je navodno sadržavao planove o specijalnom ratu protiv Srebrenice. Među mjerama iznurivanja stanovništva navodno se spominjala i zabrana dotura soli.
Iako je ova tvrdnja predmet polemika, historijski izvori potvrđuju da su uslovi života u opkoljenoj Srebrenici bili izuzetno teški. So je bila gotovo nedostupna, dok su druge humanitarne namirnice, poput cigareta, ponekad i dolazile u enklavu – nerijetko i putem preprodaje. Iz Žepe su pojedinci donosili pomoć i dijelili je ili prodavali unutar Srebrenice.
Zabrinjavajuće je što se, uprkos blizini Tuzle – grada poznatog po rudniku soli – nije uspjelo organizovati dotur soli u ranim fazama opsade, kada je to još bilo moguće. Pitanje ostaje: zašto nije učinjeno više?
Autori i istraživači se i danas pitaju da li je, historijski gledano, gušavost bila jedan od razloga nestanka drevne Srebrenice (nekadašnje Argentarie), i da li je to iskustvo moglo poslužiti kao upozorenje.
O Srebrenici se mora govoriti s poštovanjem i istinom. Svaki podatak iz tog perioda zaslužuje da bude istražen, dokumentiran i prenesen budućim generacijama, kako bi se razumjela dubina tragedije i neljudskih uslova u kojima su živjeli njeni stanovnici.