Srbija je utočište ratnim zločincima. Presuda Živanoviću je to i potvrdila

Viši sud u Beogradu oslobodio je bivšeg komandanta Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske Milenka Živanovića optužbi za ratni zločin nad civilnim stanovništvom Srebrenice u julu 1995. godine. Odluka je izazvala oštre reakcije udruženja žrtava i stručne javnosti.

Brza presuda, duboka rana

Oslobađajuća presuda za Milenka Živanovića donijeta je svega četiri godine nakon podizanja optužnice, što udruženja žrtava smatraju rekordom u efikasnosti srbijanskog pravosuđa – ali u pogrešnom smjeru.

“Brzo i efikasno – da se zločin zataška. Dok se drugi predmeti razvlače decenijama, ovaj je ekspresno zaključen. Poruka žrtvama je jasna: njihova bol nema težinu,” navodi se u saopćenju Udruženja žrtava Srebrenice.

Ignorisanje dokaza i međunarodnih presedana

Organizacije za ljudska prava podsjećaju da su brojni dokazi, uključujući i dokumentaciju ustupljenu od Haškog tribunala, jasno ukazivali na komandnu odgovornost Živanovića u julu 1995. godine, kada je u Srebrenici počinjen genocid nad više od 8.000 Bošnjaka.

Međutim, beogradski sud odlučio je da ti dokazi “nisu dovoljni za krivicu”.

Srbija kao sigurna luka za optužene?

Iz udruženja podsjećaju da ovo nije prvi slučaj da Srbija oslobađa osobe s hijerarhijskom odgovornošću za zločine u BiH. Optuženi nerijetko pronalaze utočište u Srbiji, zemlji koju je Međunarodni sud pravde označio kao odgovornu za nesprečavanje genocida.

“Ovo nije samo pravosudna presuda, već politička poruka – da su ruke zločinaca zaštićene, ako su ‘naši’,” navodi se u reakciji.

Šta dalje? Očekivanja od pravosuđa BiH

U BiH i dalje postoji aktivna optužnica protiv Živanovića. Udruženja se nadaju da pravosuđe Bosne i Hercegovine neće odustati od progona, jer se njihova pravna kvalifikacija slučaja razlikuje od one u Srbiji.

Pozivaju se međunarodne institucije da izvrše pritisak na Srbiju kako bi se prestalo s praksom nekažnjivosti.