Stručnjaci: Trump neće okončati rat, vjerovatnije je da će otvoriti novo poglavlje

Odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da naredi bombardiranje iranskih nuklearnih postrojenja predstavlja vanjskopolitički potez bez presedana u njegovim mandatima, ali i opasan presedan za međunarodne odnose. Napad na Fordo, Natanz i Esfahan označio je direktno američko uključivanje u već zapaljivi sukob između Izraela i Irana, s potencijalom da preraste u širi regionalni – pa čak i globalni – rat.

Prema ocjeni agencije Reuters, Trump je ovim činom napravio najveći geopolitički rizik dosadašnje karijere, suprotstavljajući se obećanjima da će izbjeći ratove poput onih u Iraku i Afganistanu, koje je redovno nazivao “glupim i beskrajnim”. Napad je izveden korištenjem masivnih bombi za uništavanje bunkera, a Trump je istakao da je riječ o „spektakularnom vojnom uspjehu“.

Opasna igra bez kraja

Analitičari upozoravaju da bi ovakvi napadi mogli izazvati dramatičnu iransku odmazdu: zatvaranje Hormuškog tjesnaca – ključne svjetske naftne arterije – napade na američke baze u regiji, kao i aktivaciju proxy grupa širom Bliskog istoka. Aaron David Miller, bivši američki pregovarač, upozorava: “Ovo neće brzo završiti.”

Iako Iran tvrdi da njihov nuklearni program ima isključivo mirnodopsku svrhu, vojna intervencija je dodatno učvrstila uvjerenje u Teheranu da je nuklearno oružje možda jedina realna garancija opstanka. Američko Udruženje za kontrolu naoružanja upozorava da bi ovaj potez mogao potaknuti novu utrku u naoružavanju: “Sami vojni udari neće izbrisati znanje. Ali će ojačati odlučnost.”

Izgubljene prilike za diplomatiju

Trump, koji se ranije kolebao između pregovora i prijetnji, odlučio se za vojni udar nakon što je procijenio da Teheran nije spreman na kompromis. Visoki zvaničnici Bijele kuće tvrde da je postojala “velika vjerovatnoća uspjeha”, ali stručnjaci ostaju skeptični prema stvarnim ciljevima i ishodima ovakve strategije.

Eric Lob s Univerziteta Florida International smatra da je sada sve moguće – od napada na meke mete do djelimičnog povratka za pregovarački stol, ali u mnogo nepovoljnijim okolnostima po Iran. Međutim, prvobitne reakcije iz Teherana ne nagovještavaju želju za ustupcima. Iranska organizacija za atomsku energiju najavila je nastavak rada na “nacionalnoj industriji”, a državna televizija otvoreno je prijetila Amerikancima u regiji.

Svijet na rubu šireg sukoba

Trumpova izjava da je vrijeme za mir u trenutku kad gori Bliski istok naišla je na skepsu. “Ovo će vjerovatnije otvoriti novo poglavlje 46-godišnjeg rata nego ga zaključiti,” upozorava Karim Sadjadpour iz Carnegie fondacije.

Neki analitičari predviđaju mogućnost da SAD, ako Iran uzvrati snažno, krenu putem “promjene režima” – iako bi to bio dodatni korak ka nepredvidivim posljedicama. Zatvaranje Hormuškog tjesnaca, koje bi imalo globalne posljedice, uključujući i udar na kinesku ekonomiju, dodatno komplicira situaciju. Kina, kao iranski saveznik, našla bi se u direktnoj energetskoj krizi, što sukobu daje novu dimenziju.

Predizborni rat ili strateški zaokret?

Trump se već suočava s otporom i unutar vlastite stranke. Antiintervencionistički republikanci i kongresni demokrati kritikuju ovaj potez kao strateški hazard. Richard Gowan iz Međunarodne krizne grupe zaključuje:

“Trump se vratio u ratni posao. Njegov imidž mirotvorca nikada nije bio uvjerljiv – sada je potpuno srušen.”

Historija američkih intervencija pokazuje da ni jedna nije prošla bez političkog i moralnog računa. Trump, u želji da pokaže “mir kroz snagu”, možda je upravo otvorio vrata novom dugotrajnom ratu – s neizvjesnim završetkom i vrlo izvjesnim posljedicama.

Podsjetimo, Američki predsjednik Donald Trump potvrdio je da su Sjedinjene Američke Države izvele direktne zračne udare na tri ključna iranska nuklearna postrojenja – Fordo, Natanz i Esfahan – čime su se SAD zvanično uključile u eskalirajući sukob između Irana i Izraela.