Tužilaštvo BiH traži strožu kaznu za Dodika: Moguća višegodišnja zatvorska presuda

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zatražilo je da predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik bude osuđen na višegodišnju zatvorsku kaznu, umjesto dosadašnje jednogodišnje zatvorske presude izrečene prvostepenom odlukom Suda BiH. Pored toga, Tužilaštvo je zahtijevalo i produženje zabrane obavljanja javne funkcije s trenutnih šest na više godina.

Ova odluka zatražena je tokom sjednice Apelacionog odjeljenja Suda BiH, gdje je razmatrana žalba na prvostepenu presudu iz februara ove godine. Dodik je tada osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta i potpisivanja zakona koje je Schmidt prethodno poništio.

Pritisak na pravosuđe i zahtjevi za izuzeće sudija

Odbrana Milorada Dodika prethodno je zatražila izuzeće dvoje sudija – Vesne Jesenković i Hilme Vučinića – uz obrazloženje da su već bili uključeni u ranije postupke povezane s ovim predmetom. Međutim, Sud BiH je odbio zahtjev za njihovo izuzeće, što je odbrana protumačila kao nastavak pritiska na pravično suđenje.

Dodikov advokat Goran Bubić najavio je da će u slučaju nepovoljne presude insistirati na njenom ukidanju i održavanju novog suđenja, ili potpunom oslobađanju svog branjenika.

Šira politička pozadina i pravne implikacije

Podsjećamo, pored Dodika, predmet se vodi i protiv Miloša Lukića, v.d. direktora Službenog glasnika RS, koji je prvostepenom presudom oslobođen. Tužilaštvo traži poništavanje te oslobađajuće presude i novo suđenje.

Cijeli slučaj dodatno je eskalirao nakon što su institucije Republike Srpske nastavile s donošenjem zakona koji direktno ugrožavaju ustavni poredak BiH. U martu ove godine, Ustavni sud BiH je privremeno obustavio primjenu zakona koji kriminalizuju rad državnih institucija na teritoriji RS.

Za Dodikom, premijerom RS Radovanom Viškovićem i predsjednikom Narodne skupštine RS Nenadom Stevandićem raspisana je i centralna potjernica, ali do danas nijedan od njih nije uhapšen, iako i dalje obavljaju svoje funkcije.

Šta slijedi?

Apelaciono vijeće Suda BiH ima rok od 30 dana da donese drugostepenu presudu. Ukoliko bude potvrđena ili dodatno pooštrena, odbrana ima mogućnost podnošenja apelacije Ustavnom sudu BiH, a zatim i žalbe Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.

Ishod ovog slučaja mogao bi imati dalekosežne posljedice za političku scenu u Bosni i Hercegovini, ali i za odnose između državnih i entitetskih institucija.