Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Enter your email address below and subscribe to our newsletter


Proces digitalizacije javnih RTV servisa u Bosni i Hercegovini ponovo je ušao u ozbiljnu fazu zastoja. Iako je digitalni TV signal trebao biti pušten u rad još tokom maja 2025. godine, a zatim su uslijedile brojne najave o “hitnom puštanju” signala u većim gradovima, nijedan od navedenih rokova nije ispunjen. Najnovija odluka znači da je zvanični datum ponovo pomjeren, ovoga puta sve do 1. juna 2026. godine.
Digitalizaciju javnih servisa Ministarstvo prometa i komunikacija BiH povjerilo je zagrebačkoj kompaniji OIV. Posao vrijedan 25 miliona KM zvanično je ugovoren 3. januara 2024. godine. Prema ugovoru, digitalni DVB-T2 signal morao je biti uspostavljen u cijeloj državi 510 dana nakon potpisivanja, što je kao krajnji rok određivalo 27. maj 2025. godine.

Nakon što je prvi rok očigledno probijen, ministar Edin Forto uvjeravao je građane da će signal u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru biti aktiviran 1. jula 2025. godine. Međutim, ni ta najava nije pretvorena u stvarnost.
“BiH je posljednja evropska država koja nema digitalni, zemaljski TV i radio signal. Od 1. jula pustit ćemo signal u tri najveća grada, a zatim i u Tuzli i Zenici. Projekat će biti završen do decembra”, rekao je Forto u ranijim izjavama.
Ni obećanje o puštanju signala 3. decembra 2025. godine nije ispunjeno.
Tek neznatno primijećena ostala je vijest objavljena na web stranici kompanije OIV: dan uoči isteka posljednjeg roka, 2. decembra 2025. godine, član Uprave OIV-a Denis Nikola Kulišić i ministar Edin Forto potpisali su Dodatak ugovora. Tim dokumentom zvanično je produžen rok završetka radova sve do 1. juna 2026. godine.
U saopćenju OIV-a navedeno je da se produženje rokova pravda “okolnostima koje se nisu mogle predvidjeti u vrijeme zaključenja ugovora”, te da bi novi rok trebao omogućiti “kvalitetnu i sigurnu provedbu projekta”.
Kompanija navodi da je neophodna oprema isporučena još u februaru 2025. godine, da su obuke završene, te da je “većina opreme instalirana i puštena u rad”.

Još u ranim fazama tendera portal Fokus upozoravao je na ozbiljne nepravilnosti u dokumentaciji pobjedničkog konzorcija, uključujući i navode o falsifikovanjoj dokumentaciji, kao i na dodatnih 63.000 KM koje je Vijeće ministara naknadno odobrilo tokom trajanja postupka.
Ured za razmatranje žalbi našao se na meti kritika jer je, kako su tada upozoravali stručnjaci, odbio žalbu drugog ponuđača uz “očitno kršenje rokova i vlastitih procedura”.
Iako je digitalizacija u gotovo svim evropskim državama okončana prije više od deset godina, u Bosni i Hercegovini se ovaj projekat pretvorio u dugotrajnu i problematičnu priču. Kašnjenja, kontradiktorne izjave, izmjene rokova, tehničke komplikacije i politička previranja obilježili su proces koji je trebao predstavljati tehnološki napredak.
Umjesto modernizacije, BiH se danas suočava s još jednim primjerom institucionalne neefikasnosti i niza neispunjenih obećanja.