Jezik koji svi razumiju – evo zbog čega je Zukan Helez „eksplodirao“

Politička scena u Bosni i Hercegovini ponovo je uzdrmana nakon burnih reakcija ministra odbrane BiH Zukana Heleza na navode i javne istupe Maksa Primorca i europarlamentarke Željane Zovko, čiji nastupi u evropskim institucijama posljednjih godina intenzivno oblikuju narativ o navodnoj ugroženosti Hrvata u Bosni i Hercegovini i potrebi „preustroja“ države.

Iako su Helezove izjave bile neuobičajeno oštre, ne može se zanemariti kontekst u kojem su izrečene, niti činjenica da predstavljaju reakciju na, kako mnogi ocjenjuju, kontinuirane i koordinirane pokušaje slabljenja državnih institucija Bosne i Hercegovine te normaliziranja ideja koje su već jednom imale pogubne posljedice po zemlju.

Posebno je indikativno to što se Helez našao u poziciji da reagira, iako Bosna i Hercegovina ima ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića, koji bi, barem formalno, trebao biti prva linija odbrane u situacijama kada se u evropskim institucijama iznose teške optužbe i manipulacije na račun države. Konaković je, međutim, već duže vrijeme izložen kritikama zbog svoje blage i suzdržane reakcije na aktivnosti Željane Zovko, s kojom se nerijetko pojavljuje u javnosti, uključujući i zajednička fotografisanja u Briselu, što je u dijelu javnosti stvorilo dojam političke bliskosti i prešutnog razumijevanja.

U tom kontekstu treba posmatrati i Helezovu „eksploziju“. Ona, prema njegovim istupima i interpretacijama dijela javnosti, nije rezultat hira niti pokušaj prikupljanja brzih političkih poena, već posljedica dugotrajnog nakupljanja tenzija, sistematskog potkopavanja državnog autoriteta i sve učestalijih zahtjeva za novom teritorijalnom i političkom podjelom Bosne i Hercegovine. Kako je naveo portal Stav.ba, u određenim političkim momentima uobičajene diplomatske formulacije postaju nedovoljne da opišu razmjere opasnosti. Jedan takav trenutak, ocjenjuje se, nastupio je upravo sada – u periodu pojačanog političkog, propagandnog i lobističkog pritiska na Bosnu i Hercegoviju s ciljem njenog potpunog preuređenja mimo demokratske volje građana.

Helez je svoje stavove dodatno pojasnio i u razgovoru za Televiziju Hayat, gdje je oštro kritikovao istupe Primorca i Zovko. Njegove riječi izazvale su brojne i često žučne reakcije, ali se, prema ocjenama njegovih pristalica, suština problema ne nalazi u formi izrečenog, već u sadržaju. Primorac je, podsjetimo, pred Odborom za vanjske poslove Evropskog parlamenta iznio teške i, kako su ocijenili brojni analitičari, neutemeljene tvrdnje da su Hrvati u Bosni i Hercegovini „progonjena kršćanska zajednica“ pod pritiskom „muslimanske većine“, te da jedino uspostavljanje trećeg entiteta može riješiti njihov položaj. Iako takav narativ nije nov, on u aktuelnom globalnom kontekstu geopolitičkih pomjeranja dobija dodatnu težinu i potencijalno opasne implikacije.

S druge strane, Konakovićeva suzdržana reakcija na ovakve istupe dodatno je intenzivirala kritike na njegov račun. Kada je Željana Zovko 2023. godine javno pohvalila Konakovića nazivajući ga „dobrim dečkom“ koji će stati uz evropske vrijednosti, dio javnosti to je protumačio kao signal političke bliskosti. Njegova kasnija izjava u emisiji „Nedjeljom u 2“, u kojoj je agresiju Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu relativizirao nazivajući je „interpretacijom pravnika“, dodatno je narušila povjerenje dijela javnosti u njegovu spremnost da dosljedno štiti državne interese.

U takvom političkom ambijentu, Helezovi istupi predstavljaju reakciju na dugotrajan proces potcjenjivanja institucija Bosne i Hercegovine i relativiziranja historijskih činjenica. Posebno kada se u obzir uzmu izjave predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, koji je u više navrata koristio uvredljiv rječnik prema Bosni i Hercegovini i negirao genocid u Srebrenici. Paralelno s tim, hrvatski politički i lobistički krugovi intenzivirali su međunarodnu kampanju u kojoj se Bošnjaci sve češće predstavljaju kao „radikalni muslimani“, čime se pokušava legitimirati ideja trećeg entiteta.

https://www.facebook.com/photo.php?fbid=1461390815987921&set=a.284008067059541&type=3&ref=embed_post

U tom kontekstu, Helez je poručio da neće šutjeti. Prema njegovim riječima, šutnja bi značila saučesništvo u pokušajima da se Bosna i Hercegovina razori političkim sredstvima, onako kako to nije uspjelo vojnim putem tokom devedesetih godina. Napadi kojima je izložen, tvrdi on, samo potvrđuju da teme o kojima govori pogađaju suštinu problema.

Podršku Helezu pružila je i Bošnjačko-američka nacionalna asocijacija (BANA), koja je u svom obraćanju upozorila na opasnost od savremenih političkih ideologija koje, kako navode, baštine duh poraženih fašističkih politika iz prošlosti.