OSMA OFENZIVA DRAGANA ČOVIĆA: Poruke iz Zapadne Hercegovine nisu slučajne, užurbano se radi na pripremi terena…

Dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Dražen Barbarić, inače blizak Čovićevom HDZ-u, jučer je u Širokom Brijegu predstavio politološki i politički okvir, te primjere europskih modela koji bi, prema njegovom mišljenju, mogli poslužiti kao smjernice za novi ustroj Bosne i Hercegovine.

Barbarić je istaknuo kako bosanskohercegovački politički kontekst obilježava paradoks u kojem se može predviđati budućnost, ali je istovremeno upitno kakva će biti prošlost koja će se nasljeđivati i reinterpretirati.

– Mi ovdje znamo položaj, možemo ga secirati, analizirati i stvoriti otprilike neke projekcije budućnosti, a pojma nemamo kakva će biti prošlost, što je paradoksalno. Ne znamo kako će nam se prošlost obiti o glavu, ne znamo kakvi će biti kodovi, institucionalna memorija, ne znamo kakav će biti prostor, nazivi ulica. Dakle sve ono što nas tišti iz prošlosti može biti veliki teret. Na sadašnjim generacijama je da stvore normalnu kulturu pamćenja, da se rasteretimo prošlosti i ugradimo je u zdravorazumski institucionalni okvir, rekao je Barbarić.

Govoreći o političkoj poziciji Hrvata kao konstitutivnog naroda, Barbarić ju je usporedio s pozicijom profesionalnog boksača Mirka Hrgovića.

– Dakle, riječ je o izuzetno spremnom, stasalom, zrelom borcu koji u ovom trenutku nije dovoljno atraktivan izazivač. Ako njega nokautirate niste nešto puno dobili, dakle prebili ste malog subjekta i nastavljate dalje u svom procesu, bila to centralizacija, unitarizacija, razvaljivanje države. A ako ga ignorirate onda dobivate sve jačeg protivnika. To je u ovoj situaciji metaforički pozicija Hrvata, a veliko je pitanje koliko će ih se moći ignorirati, rekao je Barbarić.

Prema njegovim riječima, u Europi postoje brojni modeli državnog uređenja koji bi se mogli primijeniti i na BiH.

– Kad sudjelujete na ozbiljnim konferencijama i čim se spomene Belgija u kontekstu BiH, liberali se odmah hvataju za glavu i kažu da to ne može i da je to stara demokracija. Kakav je to kriterij. Postoji i Švicarski model. Možemo kantonizirati ovu državu, što je bilo predviđeno po Washingtonskom sporazumu, riješilo bi puno stvari. Nekakav oblik federalizacije nužno će se morati dogoditi da ovo uopće opstane kao suverena država, a ne ovaj poluprotektorat. Iz različitih europskih praksi uzimat ćemo ono što nam je korisno da bi se stvorio održiv politički sustav i država, rekao je Barbarić.

Poruka sa skupa u Širokom Brijegu bila je jasna: “Ako ignorirate Hrvate, dobivate sve jačeg protivnika”!

NIŠTA NIJE SLUČAJNO

Nakon saslušanja o stanju na Zapadnom Balkanu koje je održano u Odboru za vanjske poslove Zastupničkog doma SAD-a, dio političke scene u BiH ponovo je snažno uznemiren. Međutim, u dijelu zemlje pod političkom kontrolom Čovićevog HDZ-a zavladalo je zadovoljstvo.

Diplomatski izvori potvrđuju da je u Washingtonu niz važnih sastanaka održao i hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, koji se susreo i s bliskim saradnicima Donalda Trumpa.

U tom kontekstu, Čovićevi politički ciljevi počeli su se ubrzano mijenjati. Hoće li u njima uspjeti ne zavisi samo od njegovog lobiranja u američkoj administraciji, nego i od funkcioniranja koalicije na državnoj razini, čiji je HDZ ključni dio.

Lider HDZ-a Dragan Čović nedavno je izjavio da bi “najradije formirao treći entitet, da je mogao”, čime je još jednom potvrdio kako ideja preustroja države ostaje trajni politički cilj najjače hrvatske stranke u BiH.