BIVŠI REIS MUSTAFA CERIĆ UPUTIO OTVORENO PISMO ŽELJANI ZOVKO: ” Da li Vaš govor mržnje predstavlja…

Posljednji javni nastupi izazvali su snažne reakcije u Bosni i Hercegovini, jer je u njima prepoznat ton koji mnogi analitičari smatraju otvorenom netrpeljivošću prema islamu i muslimanima u BiH. Mustafa Cerić, prenosi Stav.ba, upozorava da je riječ o retorici koja prevazilazi granice političkog komentara i poprima obilježja govora mržnje.

Takvi javni istupi, naglašava Cerić, nisu samo moralno upitni nego i potencijalno opasni, budući da bude obrasce iz prošlosti koji su na ovim prostorima bili okidač progona, etničkog nasilja i teških zlo**na. “Takve izjave ne mogu se sakriti iza navodne ‘kritike’, one predstavljaju direktno targetiranje čitave jedne vjerske zajednice”, ističe Cerić. Zato upućuje jasan apel da se prestane sa širenjem poruka koje narušavaju međuetničke odnose i stvaraju atmosferu nepovjerenja među građanima.

Naglašava i da se u dnevnoj politici često previđaju ključne historijske činjenice. Muslimani u Bosni i Hercegovini, podsjeća Cerić, nikada nisu rušili crkve niti vodili kampanje usmjerene protiv drugih religijskih zajednica. Nasuprot tome, postoje sudski utvrđene presude koje potvrđuju sistematsko uništavanje islamskih objekata tokom rata, gdje su pojedine jedinice i strukture povezane s tadašnjom politikom učestvovale u rušenju, paljenju i miniranju džamija širom zemlje. Te činjenice, kako naglašava, „nisu narativi, nego zvanično presuđene činjenice“.

U tom kontekstu, posebno težak odjek ima demoniziranje muslimana kada dolazi iz političkih krugova države članice Evropske unije. Cerić smatra da takav diskurs neodoljivo podsjeća na obrasce evropske prošlosti koji su vodili u sukobe i tragedije, te ga poredi sa “savremenim oblikom križarskog diskursa”.

Otvara se i važno pitanje: predstavljaju li ovakve izjave lični stav ili signaliziraju širi politički smjer? “Ako to nije zvanični stav hrvatske politike prema muslimanima u BiH, onda je neophodno da se institucije i politički vrh jasno ograde od takvih izjava”, poručuje Cerić. Dodaje da je šutnja posebno opasna jer je javnost može protumačiti kao prešutno odobravanje.

Ako bi se, pak, pokazalo da ovakva retorika ima institucionalnu podršku, to bi, prema Ceriću, predstavljalo ozbiljan alarm ne samo za Bosnu i Hercegovinu nego i za čitavu regiju te Evropsku uniju. Nijedna država koja se poziva na evropske vrijednosti ne može sebi dozvoliti normaliziranje islamofobične retorike.

Cerić podsjeća i na historijski identitet muslimana u BiH kao autohtonog evropskog naroda koji je preživio različite režime, periode represije i pokušaje potpunog brisanja. “Vaša retorika ih neće zastrašiti”, poručuje, ali će otkriti u kojem se smjeru pokušava oblikovati javni narativ.

U zaključku naglašava da je obaveza javnih dužnosnika da svojim izjavama doprinose smirivanju tenzija, a ne njihovom produbljivanju. U suprotnom, takvi istupi ostat će zabilježeni kao primjer političke neodgovornosti, a ne doprinos stabilnosti i konstruktivnoj politici u regionu.