AUSTRIJSKI MEDIJI DIŽU UZBUNU: Kriminal HDZ-ovih tajkuna prešao sve granice, evo kako se enormno bogate

Istraga navodno obuhvata i tvrdnje da su brojni nalozi za otkup električne energije izdavani daleko iznad dopuštenih kvota.

Građani Federacije Bosne i Hercegovine u posljednjih pet godina uplatili su više od 33 miliona eura privatnim proizvođačima električne energije, i to putem posebne naknade za obnovljive izvore energije koja se naplaćuje na svakom mjesečnom računu za struju. Analiza javno dostupnih podataka i revizorskih izvještaja otkriva sistem koji je, prema svemu sudeći, izgrađen isključivo radi bogaćenja “tajkuna” povezanih s politikom. Dok pravosuđe u Mostaru istražuje sumnjive radnje, novoformirani POSKOK otvara dodatne postupke.

Novac koji potrošači uplaćuju završava direktno na računima tzv. “privilegiranih proizvođača” – službenog naziva za vlasnike solarnih postrojenja i malih hidroelektrana, među kojima se nalaze i bivši zastupnici te ministri, piše austrijski portal Kosmo.at.

Samo tokom prošle godine potrošači su uplatili oko 3,8 miliona eura, dok je privatnim operatorima isplaćeno oko 6,3 miliona. Razlika je pokrivena ranije prikupljenim sredstvima, čime se nastavio trend preusmjeravanja javnog novca u privatne džepove.

Posebno upada u oči regionalna raspodjela prikupljenih sredstava. Iako Elektroprivreda BiH prikupi oko 76 posto ukupnih naknada, približno 77 posto poticaja odlazi proizvođačima priključenima na mrežu Elektroprivrede HZ HB. U praksi, najveći dio novca koji se uplati u Sarajevu, Tuzli ili Zenici završava u Hercegovini i Zapadnoj Bosni, gdje je i izgrađen najveći broj solarnih elektrana.

Nadležne institucije već su stavile fokus na ove procese. Nakon prijave šest uposlenika Agencije za OIEiEK, dva negativna finansijska izvještaja i nalaza Finansijske policije, Kantonalno tužilaštvo u Mostaru otvorilo je istragu. Prema kaznenoj prijavi, bivši direktor Agencije, Boris Misirača – sin bivše tužiteljice Jadranke Lokmić-Misirača – zaposlio je 15 dodatnih radnika, iako je pravilnikom predviđeno da Agencija ima samo 11 zaposlenih.

Predmet je potom prebačen Posebnom odjelu za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Tužiteljstva FBiH (POSKOK), koji je najavio proširenje istrage.

– Nadležni federalni tužitelj poduzeo je sve potrebne mjere kako bi se ispitali osnovi za moguće proširenje istrage na druga krivična djela – izjavila je glasnogovornica POSKOK-a, Nina Hadžihadždarević, za Radio Slobodna Europa.

Istraga navodno obuhvaća i tvrdnje da su pojedini nalozi za otkup električne energije izdavani daleko iznad zakonski dopuštenih kvota.

Sistem “zagarantiranih otkupnih cijena” investitorima je omogućio povrat uloženog kapitala u roku od tri do četiri godine, nakon čega su ostvarivani milionski profiti. Primjerice, 2015. godine vlasnici solarnih elektrana dobivali su oko 380 eura za megavatsat (MWh) – čak devet puta više od tadašnje tržišne cijene koja je iznosila oko 40 eura. Te godine je za 3.298 MWh isplaćeno oko 1,3 miliona eura, iako je tržišna vrijednost proizvedene energije bila tek oko 135.000 eura.

– Takav sistem stvoren je isključivo da bi se pogodovalo tajkunima – upozorava energetski stručnjak Almir Muhamedbegović, koji godinama govori o neodrživosti ovog modela.

Iako su poticajne tarife kasnije smanjene, mnoga postrojenja i dalje primaju višestruko veće naknade jer im zakon garantira nepromjenjivu cijenu punih 12 godina od puštanja u rad.

Zakonske rupe dodatno su omogućile investitorima da zaobiđu strože procedure i masovno instaliraju solarne panele. Za razliku od Europske unije, Bosna i Hercegovina je tek 2023. godine uvela kategoriju “prosumera” – građana koji proizvode energiju za vlastite potrebe – dok su svi potrošači godinama morali plaćati naknadu za OIE.

Solarne elektrane su nicale “kao gljive poslije kiše”. Među investitorima su lokalni poduzetnici, ali i strani ulagači, uključujući i porodicu Zdravka Mamića, regionalno poznatog bivšeg čelnika GNK Dinamo.

Investitorima je ostavljena mogućnost da velike projekte razbiju na više manjih kako bi zaobišli obvezu ishođenja energetskih dozvola i studija utjecaja na okoliš. Za postrojenja snage ispod 1 MW (1000 kW) ovi dokumenti nisu bili potrebni, pa je samo u okolini Mostara registrirano 30 solarnih elektrana snage po 900 kW – tačno 100 kW ispod zakonske granice. Sva postrojenja pripadaju istoj kompaniji, nalaze se na istoj lokaciji i međusobno su povezana, ali su formalno registrirana pod različitim imenima. Takav pristup omogućio je pojedinim investitorima da rezerviraju najveći dio dostupnih kvota, dok su mali ulagači praktički isključeni iz sustava poticaja.

Za jednu takvu elektranu (900 kW) operatori godišnje naplate između 15.000 i 50.000 eura poticaja. Iako je zakon iz 2023. godine uveo “prosumerski” model, neslužbene informacije govore da nijedan mali proizvođač još nije priključen na mrežu – gotovo dvije godine nakon stupanja zakona na snagu.