SCHMIDT ZA NJEMAČKE MEDIJE: Ispod površine u BiH SVE KLJUČA, MIR VISI O KONCU!

Put naprijed za BiH vodi samo preko EU integracija

Tri decenije nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt poručuje kako u državi „ne vidi opasnost od vojnog sukoba“, ali upozorava da je mir i dalje „krhak“ te da prijetnje dolaze prije svega iz domena političkih kriza. Iako potvrđuje da postoji utjecaj susjednih država na unutrašnja pitanja BiH, navodi da je službeni Zagreb do sada bio suzdržan.

U razgovoru za njemački portal Schwäbische, Schmidt je govorio o aktuelnim političkim prilikama, izazovima Dejtonskog ustava i nužnosti evropskog puta BiH.

„Ne dolaze prijetnje od građana, nego iz političkih krugova“

Odgovarajući na pitanje o prijetnjama koje dobija zbog svog mandata, Schmidt ističe da su one uglavnom politički motivirane:

„Lagao bih kad bih rekao da je jednostavno. Ali ne vjerujem da to dolazi od običnih ljudi. I u Banjoj Luci saram bez problema. Najviše uvreda dolazi iz političkih krugova.“

„Mir je stabilan, ali krhak“

Prema njegovoj procjeni, Bosna i Hercegovina danas nije izložena riziku oružanog sukoba, ali političke tenzije ostaju faktor nesigurnosti.

„Rat je daleko, ali retorika i politički potezi ovdje brže eskaliraju. Površina ispod koje sve ključa tanja je nego drugdje.“

Korijeni političkih tenzija

Schmidt smatra da se mnogi problemi u BiH temelje na percepcijama, narativima i međusobnom nepovjerenju:

„Nema realnog ekonomskog razloga da se bilo koja grupa osjeća ugroženom, ali se takvi narativi koriste. Izazov je i diskriminacija manjina.“

Dejtonska ustavna struktura i njezini limiti

Kao jedan od najtežih aspekata upravljanja državom navodi etničku fragmentaciju i nedostatak kapaciteta na državnom nivou.

„Za 2025. još nemamo usvojen državni budžet. Ključne institucije su potfinansirane. Nije tačno da tri paralelne strukture rade bolje od jedne.“

Također naglašava da je povratak izbjeglica ostao jedno od neispunjenih obećanja Dejtona.

O Dodiku i političkim dešavanjima u RS-u

Schmidt podsjeća da je njegova odluka, potvrđena na Ustavnom sudu, onemogućila Miloradu Dodiku obavljanje funkcije predsjednika entiteta.

„Institucije funkcionišu bolje nego što se često misli. Prostor za Dodikovo političko djelovanje se sužava, a stranka se već bori oko nasljedstva.“

Navodi da ne očekuje dodatno povećanje napetosti u RS-u:

„Ljudi su umorni. Veliki protesti nisu uspjeli jer niko nije došao.“

O utjecaju Srbije i Hrvatske

Visoki predstavnik podsjeća da obje države imaju obavezu poštovati suverenitet BiH:

„Srbija i Hrvatska su potpisnice Dejtona. Miješanja ima, ali službeni Zagreb dosad je pokazivao suzdržanost. Srbija je kompleksniji slučaj, ali retorika često nadmašuje stvarne poteze.“

Evropski put kao jedini smjer naprijed

Schmidt naglašava da je budućnost BiH isključivo u Evropskoj uniji:

„Put Bosne i Hercegovine naprijed vodi samo preko EU integracija. Ne mora odmah biti punopravno članstvo. Ali ne smijemo izgubiti još jednu generaciju.“

Upozorava na trend masovnog iseljavanja i poziva EU na brže i fleksibilnije mehanizme približavanja.

Reforma izbornog sistema i stanje institucija

Schmidt podsjeća da su njegove izmjene Izbornog zakona značajno unaprijedile integritet izbornog procesa:

„Pilot-projekti 2024. pokazali su da se izborna prevara može spriječiti. To smatram svojim najvećim uspjehom.“

Očekuje da Parlament BiH preuzme odgovornost za naredne izmjene.

Može li biti posljednji visoki predstavnik?

Schmidt tvrdi da mu je cilj da njegova funkcija postane suvišna:

„Ne planiram ostati desetljećima. Funkcija visokog predstavnika mora biti privremena. Posljednji ću biti samo ako institucije BiH budu stabilne.“