Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Enter your email address below and subscribe to our newsletter


Stefan Papić – sarajevski državljanin na vrhu evropskih narko-mreža: Dubai odbija njegovo izručenje uprkos potjernicama
Stefan Papić, rođen 1996. u Sarajevu, a odrastao u nizozemskoj Bredi, postao je jedno od najintrigantnijih imena evropskog kriminalnog podzemlja. Mediji ga opisuju kao čovjeka koji je od života u emigrantskoj porodici došao do pozicije ključnog operativca u međunarodnim mrežama za krijumčarenje kokaina i pranje novca.
Papić se dovodi u vezu s belgijskim narkobosom Florom Bressersom, u aferi poznatoj kao Kriva Rochem. Prema belgijskoj policiji, kartel je koristio firmu za preradu vode u Antwerpenu kao paravan, dok su pošiljke manganove rude iz Latinske Amerike skrivale velike količine kokaina. Istraga je Papića označila kao osobu zaduženu za finansiranje i logistiku, uključujući tokove novca koji su se dijelom provodili kroz galeriju „Puro Arte“ u Bredi – legalni front poslovanja njegove porodice.
Pretres galerije 2020. povezao je Papića i s drugim poznatim figurama narko-miljea, među kojima je i Edin Gačanin, vođa kartela “Tito i Dino”. Belgija, Holandija i BiH otvorile su zajedničku istragu, a Savezno tužiteljstvo izdalo međunarodnu potjernicu, dovodeći Papića čak i u vezu s naručenim likvidacijama.
Papić je 2022. uhapšen u Dubaiju na zahtjev Belgije, ali je nakon tri godine pravne borbe UAE 2025. odbio njegovo izručenje. Odluka je izazvala ozbiljne diplomatske reakcije u Evropi i ponovo otvorila pitanje zašto Emirati odbijaju predati najveće evropske bjegunce.
U BiH je bio osnivač firme ES Tech (Tešanjska 24A), registrovane za tehnološke i inženjerske usluge. Istražitelji vjeruju da je kompanija zapravo služila za preusmjeravanje i legalizaciju novca iz evropskih kartela na Balkanu.
Situaciju dodatno komplikuju porodične veze: njegova supruga bliska je rođakinja Ridouana Taghija, vođe najopasnije nizozemske kriminalne mreže specijalizirane za likvidacije.
Time je Papić postao važna spojnica između kriminalnih struktura Beneluksa, Balkana, Latinske Amerike i UAE.
Stručnjaci navode nekoliko ključnih razloga:
Često ne prihvataju evropske potjernice ako dokumentacija nije potpuno neupitna. Belgija, navode, opisuje, ali ne dokazuje sve tačke optužnice.
Dubai često koristi:
neusklađene Interpol potjernice,
nedostatak bilateralnog sporazuma,
tehničke propuste u zahtjevima evropskih tužilaštava.
Dubai godinama njeguje status „sigurne luke“ za bogate strance i osobe koje žele izbjeći evropsko pravosuđe. Izbjegavaju slučajeve koji bi narušili imidž globalnog finansijskog centra.
Osobe s imovinom i jakom pravnom odbranom u Emiratima često uspijevaju blokirati postupke izručenja.
Njegov advokatski tim tvrdi da Belgija nije dostavila:
usklađene iskaze,
jasno definisane tačke organizovanog kriminala,
direktne dokaze o njegovoj ličnoj ulozi.
Iako je izručenje odbijeno, Papić ostaje pod lupom:
belgijske policije,
nizozemskog pravosuđa,
više evropskih sigurnosnih agencija.
Slučaj ostaje otvoren, a nove optužnice ili pokušaji ekstradicije i dalje su vrlo realni.