DODIK I SCHMIDT IZA ZATVORENIH VRATA: Šta je sve Dodik obećao Schmidtu? Afera IMOVINA – karta za izlazak iz …

Stranke iz RS optužuju SNSD za godinama propuštene šanse, dok bošnjački poslanici nude zakon koji bi svu imovinu uknjižio na državu BiH. Očekuje se odlučujući politički sudar.

Grupa bošnjačkih poslanika u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine uputila je u proceduru prijedlog zakona o državnoj imovini kojim se predviđa da sva javna dobra i cjelokupna državna imovina budu uknjiženi kao vlasništvo Bosne i Hercegovine. Prema tom modelu, država bi imovinu kasnije davala entitetima i lokalnim zajednicama na korištenje. Ovaj prijedlog odmah je izazvao snažne političke reakcije u Republici Srpskoj, gdje su otvorena pitanja uloge SNSD-a, očekivanja međunarodne zajednice i eventualnog poteza visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Prema ocjeni profesora prava i bivšeg pravobranioca BiH Mlađena Mandića, trenutna situacija je rezultat dugogodišnje, kako kaže, neodgovorne i štetne politike SNSD-a i Milorada Dodika. Mandić tvrdi da je vlast u RS-u godinama odugovlačila rješavanje pitanja državne imovine kako bi ostavila prostor za “pljačku prirodnih resursa”. Podsjetio je na više afera – Serdarov, Ugljevik i Vijadukt – uz tvrdnju da je izostala bilo kakva sistemska zaštita javnih dobara.

U SDS-u poručuju da je politika SNSD-a “pijačarska, a ne državnička”. Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Darko Babalj smatra da vlast u RS-u javno kritikuje odluke Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika, ali da ih u praksi poštuje. Kao primjer naveo je slučaj kupovine zemljišta na Jahorini, gdje kupac nije mogao stupiti u posjed upravo zbog ranije uvedene sudske zabrane raspolaganja državnom imovinom.

Babalj podsjeća da je situacija mogla biti riješena znatno povoljnije po RS da SNSD nije povukao svoje članove iz Komisije za državnu imovinu. Time je, kaže, propao prijedlog Mlađena Mandića prema kojem bi državi ostala samo imovina potrebna za funkcionisanje zajedničkih institucija, dok bi ostatak bio raspodijeljen entitetima, opštinama i gradovima. Prema tom modelu, najveći dio imovine prešao bi na lokalne zajednice, što, prema Mandićevim riječima, “nije odgovaralo SNSD-u”.

Posebnu pažnju privlači i pitanje mogućih dogovora SNSD-a s međunarodnim partnerima, prvenstveno sa Sjedinjenim Američkim Državama i Evropskom unijom. Poslanica PDP-a Mira Pekić naglašava da ne smije postojati političar u RS-u koji bi lični interes stavio iznad pitanja imovine, koju vidi kao jedno od temeljnih obilježja državnosti Republike Srpske.

Kada prijedlog zakona bošnjačkih poslanika bude stavljen na dnevni red, ostaje neizvjesno kako će se predstavnici SNSD-a postaviti – hoće li ga odbiti, podržati, biti suzdržani ili pokušati nametnuti novi model. Babalj izražava bojazan da već postoji politički aranžman između vlasti u RS-u i visokog predstavnika, prema kojem bi Schmidt nametnuo zakon o imovini, dok bi reakcija SNSD-a ostala svedena na medijsku retoriku.

Mandić dodatno tvrdi da je Milorad Dodik “satjeran u politički ćošak” od strane američke administracije, što su, po njegovim riječima, prepoznali i bošnjački politički akteri. Kritikujući Dodika, Mandić ocjenjuje da je aktuelna vlast spremna žrtvovati interese Republike Srpske zarad vlastite koristi.

Sagovornici upozoravaju da se šteta po javna preduzeća i imovinu RS-a nastavlja, navodeći nove probleme u vezi sa Rudnikom i termoelektranom Ugljevik te arbitražnim postupkom u slučaju vjetroparka Trusina. Ukoliko se, kako tvrde, ne reaguje adekvatno, građani bi mogli snositi finansijske posljedice teške stotine miliona maraka.