Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Enter your email address below and subscribe to our newsletter


Njemački mediji ponovo otvaraju jezivu temu takozvanih “snajper-turista” koji su tokom opsade Sarajeva dolazili u BiH kako bi – za ogromne sume novca – pucali na civile. Deutsche Welle prenosi pisanja više uglednih evropskih listova, uključujući Tagesspiegel, Standard i Neue Zürcher Zeitung, u kojima se iznose novi detalji istrage.
Prema navodima novinara Dominika Strauba, koji piše za Tagesspiegel, italijanski istraživač i pisac Ezio Gavazzeni prikupio je svjedočenja i dokumente koji, kako kaže, “lede krv u žilama”. Gavazzeni tvrdi da su tokom 1993. i 1994. godine više od stotinu stranih lovaca – ljudi naviknutih na klasične lovačke safari-aranžmane – plaćali između 80.000 i 100.000 eura (u današnjoj vrijednosti) kako bi ubili čovjeka. Prema njegovim saznanjima, takve “aranžmane” navodno je omogućavala srpska služba sigurnosti.
Mediji prenose tvrdnje da su tokom opsade u brdima oko Sarajeva bili organizirani pravi “ljudski safariji“. Posebno potresan detalj odnosi se na cijenu: ako bi meta bilo dijete, navodno je iznos bio još viši.
Gavazzeni navodi da su među osobama koje su učestvovale u takvim napadima bili i talijanski državljani – najmanje njih pet. Imena nisu objavljena, ali novinar tvrdi da među njima ima visokopozicioniranih i dobrostojećih pojedinaca, uključujući – kako navodi – i vlasnika jedne privatne klinike. Prema njegovim tvrdnjama, većina tih ljudi njeguje ekstremno desničarske stavove.
Ključni svjedok u Gavazzenijevom istraživanju je bivši pripadnik bh. obavještajne službe Edin Subašić. On tvrdi da je već 1993. godine obavijestio italijansku vojnu obavještajnu agenciju SISMI o postojanju “safarija” i o učešću talijanskih državljana. Subašićevo pismo Gavazzeniju detaljno opisuje psihološki profil navodnih snajperista-turista: “Strastveni lovci koji su već prošli sve vrste legalnih safarija, ali su tražili još veći adrenalin – ljudski trofej.” Subašić ih opisuje kao bogate, utjecajne i opasne ljude koji, zahvaljujući političkim i finansijskim vezama, vjeruju da su izvan domašaja pravosuđa.
Gavazzeni tvrdi da ima konkretna imena i materijale, ali autentičnost dokumenata tek trebaju potvrditi tužilačke institucije. Prema navodima svjedoka, određeni spisi koji se odnose na ove događaje u BiH navodno su označeni kao “strogo povjerljivi” i nisu javno dostupni.
Austrijski Standard podsjeća da je još 1995. godine milanski Corriere della Sera pisao o fenomenu “odmora u Bosni s pucanjem uključenim”. U tekstu objavljenom dan ranije u Standardu, Straub prenosi Subašićevu tvrdnju da je SISMI navodno odgovorio početkom 1994. godine porukom da su “otkrili da safariji polaze iz Trsta” te da su ih, kako tvrde, zaustavili.
Neue Zürcher Zeitung (NZZ) piše da se Gavazzeni počeo dublje baviti ovom temom nakon što je pogledao dokumentarni film “Sarajevo safari” slovenskog režisera Mirana Zupaniča iz 2022. godine. Film je izazvao burne reakcije i negiranja sa srpske strane, gdje su ga veteranske organizacije nazvale “potpunom izmišljotinom”.
Gavazzeni, međutim, tvrdi da posjeduje obilje dokaza. Za britanski Guardian izjavio je da se u istrazi oslanjao na bosanske i talijanske izvore, uključujući i one iz obavještajnih struktura. Prema njegovim riječima, “Srbi sve to smatraju mitom“, ali se u više evropskih zemalja postupno otvaraju arhive i prikupljaju izjave svjedoka.
Švicarski list navodi i starije navode koji su se pojavili još 2007. godine tokom suđenja za ratne zločine u Hagu. Tada je jedan američki vatrogasac, dobrovoljac u Sarajevu, svjedočio o stranim snajperistima. Upravo se on smatra osobom koja je prva javno upotrijebila izraz “snajper-turisti”.
Njegove izjave mogle bi biti važne za istragu koja se vodi u Milanu, navodi Avvenire, a prema pisanju tog lista, tužioci iz Italije već su zatražili određene dokumente od Haškog tribunala.
Važnu ulogu u cijelom procesu mogla bi imati i prijava koju je 2022. godine podnijela tadašnja gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, pozivajući se upravo na dokumentarac “Sarajevo safari”. Karić je već predala dokumentaciju milanskom tužilaštvu i poručila da je spremna sarađivati: “Neka tužioci iz Milana i Sarajeva rade svoj posao”, izjavila je za Repubblicu.